17 C
Trogir
Nedjelja, 24 listopada, 2021
NaslovnicaVIJESTIZapuštenu parcelu pretvaraju u kolekcijski maslinik i ograđuju suhozidom

Zapuštenu parcelu pretvaraju u kolekcijski maslinik i ograđuju suhozidom

Glavni i odgovorni je moj otac Nediljko. A zašto smo se odlučili graditi zid bez morta? Pa radi se o najstarijoj tehnici građenja kamenom, a mi želimo doprinijeti očuvanju tradicije, kaže Alen Šalov

Uzgojem maslina obitelj Šalov iz Gustirne, naselja u Općini Marina, bavi se generacijama, a prije dvije godine su se odlučili malo ‘poigrati’. Rade na razvoju posebnog maslinika kojega nazivaju kolekcijski, a riječ je o 50 stabala različitih sorti.

“Tu će rasti sve koje smo uspjeli pribaviti, a pretežno se radi o talijanskim i onima iz dubrovačkog kraja“, otkriva Alen Šalov, nositelj istoimenog OPG-a.

Za tu ideju trebalo je formirati novi maslinik koji se proteže na nekih 5.000 m2. Do sada su zasadili pola, a drugu polovicu su prije par mjeseci tek pripremali za sadnju. Sorte su birali s obzirom na karakteristike, one za koje su zaključili da bi mogle uspijevati na ovome podneblju.

“Podigli smo ga doslovce iz pepela, kako se kaže. Donedavno je to bila zapuštena parcela koja se generacijama samo prebacivala s koljena na koljeno i evo, došao je red na nas da je oplemenimo“, zadovoljno ističe.

Zid bez morta dužine 80 metara 

Zanimljivost je da su oko tog njega počeli graditi suhozid koji se trenutno proteže na 80-ak metara dužine. “Glavni i odgovorni u gradnji suhozida je moj otac Nediljko. A zašto smo se odlučili graditi zid bez morta? Pa radi se o najstarijoj tehnici građenja kamenom, a mi želimo doprinijeti očuvanju tradicije“, pojašnjava Alen.

Važno je spomenuti da je umijeće suhozidne gradnje 2016. godine dobilo trajnu zaštitu kao nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske. Umijeće ovog građenja tradicijska je baština mediteranskog prostora koja pripovijeda priču o nekadašnjem načinu života na ovim prostorima, ali i o odnosu stanovnika prema okolišu. Naime, suhozidi su oduvijek bili vrijedno eko stanište za različite biljke i životinje.

Pripremili su teren i krenuli u potragu za kamenom kojega je trebalo oko 30 kubičnih metara. Pribavili su ga iz obližnjeg građevinskog iskopa, ali kako su to bile velike gromade, morali su dovesti bager da ga usitni. “Nismo ga klesali, samo smo ga slagali takvog, prirodnog“, opisuje Šalov. Od pripreme pa do kraja gradnje zida trebalo je 7-8 radnih dana s time da su ga gradila tri para muških ruku.

Nakon što kompletiraju drugu polovicu, razmišljaju da bi to mogla biti neka vrsta izložbenog maslinika. “Svrha će vjerojatno biti edukacijsko-turističke naravi, vidjet ćemo“, odgovaraju na pitanje s kojim ciljem su krenuli u ostvarenje te specifične ideje. Lokacija je vrlo dobra jer je maslinik blizu ceste pa će svima biti lako pristupačan.

Suveniri od maslinovog drva

Inače, ulje Šalovi plasiraju isključivo na kućnom pragu jer su otvorili kušaonicu. U njoj nude i originalne suvenire koje Alen izrađuje od maslinovog drva. “Izrada je krenula tako što sam od odrezanih grana pokušao izraditi kemijsku olovku”, otkriva i dodaje da danas nude satove, stolne lampe, mlince za sol i papar te mnoge druge rukotvorine. Počelo je iz zabave, ali s vremenom se pokazao veliki interes pa su kasnije u sklopu OPG-a otvorili obrt za izradu suvenira.

S obzirom na pandemiju i slabu turističku sezonu, prodaja je u zadnjih godinu dana išla slabo. No, nadaju se da će se uskoro cijela situacija s koronavirusom smiriti i da će stvari polako kretati na bolje. Na pitanje o planovima za budućnost, odgovaraju da treba pametno planirati s obzirom na situaciju. Ali želja i ideja imaju na pretek. 

Smatraju da ne treba odustajati od onoga što čovjek voli raditi, svakako njegovati tradiciju te se posvetiti prirodi i onome što nam ona pruža. “Kod nas je maslina glavna uljarica i jedino njeno ulje koristimo u kuhinji. Moramo cijeniti to što imamo“, smatra i dodaje da maslinare treba osvijestiti o važnosti slušanja struke.

“Vrlo je bitno pratiti literaturu, slušati savjete, ne srljati”, kaže i naglašava da kao primjer imamo druge europske zemlje od kojih možemo preuzeti ono po čemu su od nas napredniji. Ipak napominje da svako novo znanje i iskustvo drugih moramo prilagoditi našem podneblju i uzeti samo ono što je kod nas primjenjivo.

Titula šampiona

Inače, otkriva nam, otac je 90-ih godina prošloga stoljeća krenuo obnavljati maslinike pa se iz godine u godinu broj stabala povećavao. Danas imaju 600-650, što starih, što mladih. Uz Alena, u poslovima sudjeluju roditelji, supruga i sin, a u vrijeme berbe uskače šira rodbina i prijatelji.

Imaju više maslinika na različitim lokacijama na kojima prevladava oblica, u Dalmaciji najrasprostranjenija sorta. Ona ima krupan plod koji sadrži do 20 posto ulja pa time spada i u vrste koje su dobrog prinosa. Imaju i jedan maslinik levantinke star nešto više od 20 godina.

U pogledu otpornosti na niske temperature, sušu, bolesti i štetnike, levantinka je osjetljivija od oblice“, upućuje nas Alen. Podsjetimo, upravo za ulje od levantinke OPG Šalov osvojio je šampionsku nagradu za kvalitetu na 15. međunarodnoj manifestaciji maslinara Mediterana ‘Maslina Split 2018’.

Tekst izvor: Agroklub

Foto: Arhiva obitelji Šalov

ZADNJE OBJAVE