Za kraj još jedne uspješne poslovne godine prepune događanja u Muzeju grada Trogira donosimo pregled i naših drugih aktivnosti – onih znanstveno-istraživačkih – koje se odvijaju i u našim uredima i „laboratorijima“ i izvan Muzeja – na terenu, radionicama, konferencijama.

2024. godina je bila već 4. godina istraživanja u sklopu znanstveno-istraživačkog projekta nazvanog „BTW – Beyond Town Walls: istraživanje, zaštita i valorizacija arheološke baštine trogirskog područja“ u suradnji s Arheološkim muzejom u Zagrebu, krovnoj muzejskoj i znanstvenoj ustanovi za arheološku baštinu u Hrvatskoj. Riječ je o projektu sustavnog terenskog pregleda nekadašnjeg trogirskog teritorija koji se na prostoru koji danas administrativno pripada gradu Trogiru i općinama Seget, Marina i Okrug i obuhvaća ukupno oko 250 km2 (!) provodi od 2021. godine. Uz kontinuiranu potporu Grada Trogira, Općine Marina i Općine Okrug, ovaj mali – veliki projekt je u 2024. godini osigurao i potporu Splitsko-dalmatinske županije.

A što je to sustavni arheološki terenski pregled?

Sustavni terenski pregled je oblik osnovnog arheološkog istraživanja usmjeren na bilježenje svih na površini vidljivih arheoloških ostataka (uglavnom ulomaka arheološkog materijala, najčešće keramike) s ciljem dobivanja uvida u značajke distribucije i učestalosti arheoloških ostataka kroz prostor i kroz vrijeme – te njihovog odnosa prema sačuvanim toponimima, zadanim prirodnim uvjetima i reljefnim značajkama prostora.

Temeljni je cilj istraživanja projekta BTW proširiti poznavanje i razumijevanje prošlosti na trogirskom području u svim vremenskim razdobljima i to korištenjem prvenstveno nedestruktivnih metoda istraživanja – te stvoriti široku bazu podataka o prostorno-vremenskim i društveno-kulturnim promjenama na navedenom prostoru, na kojem je u prošlosti stalno živjelo između 10.000 i 30.000 stanovnika!

S druge strane, kreiranje ovakve bazne dokumentacije o arheološkoj baštini omogućuje donošenje svih vrsta upravljačkih odluka vezanih za zaštitu kulturne baštine (prostorni planovi i sl.) te za korištenje kulturne baštine u društvene – kulturne i ekonomske svrhe (kreiranje kulturnih strategija, razvoj kulturnog turizma itd.) – što u konačnici omogućuje ostvarenje ciljeva Europske konvencije o zaštiti i očuvanju arheološke baštine, odnosno dugotrajno očuvanje trogirskog nasljeđa za buduće generacije.

 Projekt BTW 2021 – 2023 u brojevima

U samo tri godine, sustavnim pregledom terena na pregledanih 35 položaja ukupne površine oko 400 ha na područjima općina Marina, Seget i Okrug, registrirani su materijalni ostaci u vidu pokretnog arheološkog materijala od razdoblja srednjeg paleolitika (musterijen) i gornjeg paleolitika do novog vijeka – te su utvrđeni ostatci paleolitičkih nalazišta na otvorenom (Marina: Svinca; Marina: Dolac; Čiovo: uvala Široka; Čiovo: uvala Racetinovac), više lokacija u Bristivici (srednji i gornji paleolitik); eneolitičko-brončanodobnog nalazišta Bovani-Podlokvice (Bristivica); brončano-željeznodobnih nalazišta sv. Juraj (Svinca), Rinčići (Svinca), Jurljevica (Marina), Nugla (Bristivica), Sv. Fumija (Čiovo); četiri rimskodobna gospodarsko-ladanjska lokaliteta (Sevid, Svinca, Bristivica), kompleks više rimskodobnih lokaliteta u polju Dolac (Marina), kompleks više rimskodobnih lokaliteta na području Pozorca (Marina), kompleks antičke maritimne vile sa solanama (Čiovo: uvala Racetinovac), kompleks antičke maritimne vile s lukom (Čiovo: otok Sv. Fumija s uvalama Široka i Duga); ostaci srednjovjekovnog sela Bristivica, ostaci starog sela Svinca (od 14. stoljeća)…

U ožujku 2023. godine smo organizirali Okrug/Racetinovac: arheološku turu za građane, a u lipnju u sklopu obilježavanja Europskih dana arheologije – EAD 2023, u Općini Okrug i javno predavanje, odnosno predstavljanje projekta BTW i prvih preliminarnih rezultata terenskog pregleda u uvalama Racetinovac i Široka na Čiovu te otoka Sv. Fumija, obavljenog u travnju.

A u prosincu iste godine sudjelovali smo na međunarodnoj znanstvenoj konferenciji 11th scientific conference Methodology and Archaeometry gdje smo predstavili rezulate terenskog pregleda na području Bristivice 2022. godine.

A što smo radili 2024. godine?

Aktivnosti BTW projekta u 2024. godini bile su usmjerene na nastavak sustavnog terenskog pregleda na području sela Pozorac i Gustirna u općini Marina, smještenih uz rubove južnog dijela plodnog polja u zaobalju sjeverno od mjesta Marina.

Riječ je o prostoru već poznatom u literaturi po značajnim ostacima rimskodobne arhitekture te ulomku arhitrava javne? građevine sa spomenom rimskog (vojnog?) praefectusa (F. Bulić 1928; I. Pažanin 2008). Na prostoru Pozorca (lokacije Gradina i Petine) registirani su ostatci 2 ranorimska kompleksa (gospodarsko-ladanjske vile) s grobljima, koji bilježe kontinuitet korištenja do kraja kasne antike – te u ranom srednjem vijeku, kada kompleksi postaju centrom Drida, feudalnog posjeda (praedium/curtis) hrvatskih vladara unutar (rano)srednjovjekovne Kliške (Primorske) županije (M. Katić 1994; 2017; T. Burić 2009; 2020). U 13. stoljeću posjed prelazi u ruke trogirske komune i trogirskog biskupa, a usitnjavanje posjeda prati i izdvajanje zasebnih sela (ville) koji se od kraja 13. stoljeća spominju u povijesnim izvorima – npr. 1305. godine spominju se prvi put sela Gustirna i Dubrovica (Dograde) (M. Ančić 2001; T. Burić 2009; 2020). Crkva Gospe od Anđela u Pozorcu čija prva, ranokršćanska faza, datira po svemu sudeći iz 6. stoljeća (M. Katić 2017) od kraja ranog srednjeg vijeka funkcionira kao glavno ukopište okolnih sela, oko kojeg se razvija (danas sasvim uništeno) groblje pod „stećcima“ (Š. Bešlagić 1981).

Tijekom 2024. sustavni je terenski pregled proveden na 5 položaja: Pozorac, Podošljak, Donje polje i Starine u gorespomenutom polju, te na brdu Ošljak s jugozapadne strane polja. Prema uspostavljenom sustavu (baza podataka, sustav organizacije dokumentacije, sustav bilježenja površinskih ostataka distribucije pokretnih nalaza – u digitalnom, GIS okruženju) pregledane su sve lokacije koje zadovoljavaju kriterij vidljivosti od 50%. Zabilježeni su svi tragovi ljudske aktivnosti odnosno materijalni ostatci u vidu površinskih ostataka te distribucija pokretnih nalaza i njihovih međusobnih odnosa. Prikupljen je sav statistički i dijagnostički značajan pokretni arheološki materijal: ulomci keramičkih posuda, litički materijal, metal, šljaka, staklo i sl.

Osim dokumentacije distribucije rimskodobnog materijala odnosno aktivnosti na položajima Pozorac, Podošljak i Donje polje (s centrom aktivnosti na lokalitetu Petine), terenski pregled je rezultirao i otkrićem još jednog paleolitičkog nalazišta na otvorenom (položaj Starine) vjerojatno musterijenske srednjepaleolitičke kulture čiji su  nositelji neandertalci – i koje predstavlja najstariji trag ljudske aktivnosti i najraniji sloj naseljavanja marinskog područja. Paleolitički nalazi i litičke izrađevine otkrivene su i na brdu Ošljak, prapovijesnom nalazištu devastiranom posljednjih godina recentnom izgradnjom planiranog tzv. „Turističkog naselja Ošljak“, u vlasništvu lokalnog „poduzetnika“.

Na zapadnom rubu brda Ošljak, ujedno i njegovoj najvišoj točki registrirana je velika brončanodobna gomila tzv. markacijskog tipa (pr=oko 12 m) – na položaju vidljivom iz polja Gustirne, ali i polja sela Najevi i Vrsine, a koji ujedno omogućava nadzor nad komunikacijama, poljoprivrednim područjima, pašnjacima, izvorima vode na navedenom području. Planirana izgradnja „turističkog naselja“ podrazumijeva ujedno i uništenje ovog značajnog sačuvanog elementa originalnog brončanodobnog krajolika marinskog područja, koji je kao nesumnjivo važna prostorna točka korišten i do suvremenog razdoblja.

Uz devastaciju brda Ošljak, zabilježena je i devastacija poljoprovrednih površina u navedenom polju, odnosno Zakonom o poljoprivredi zabranjena praksa iskapanja i prodaje zemljanog sedimenta i zapunjavanja nastalih iskopa građevinskim otpadom – koja je uočena i unutar samih gabarita rimskodobnog kompleksa Petine, gdje je u zemljanom profilu jednog od dva iskopa, osim keramičkog materijala i žbuke, prikupljen i potpuno sačuvani kasnoantički nož!

Laboratorijski i uredski dio posla tijekom 2024. godine obuhvatio je digitalizaciju, crtanje i obradu prikupljenih podataka dosadašnjih istraživanja u sklopu projekta BTW; pranje prikupljenog arheološkog materijala, njegovu preliminarnu obradu (popisivanje, fotografiranje i identifikacija) te crtanje reprezentativnih/dijagnostičkih ulomaka. U prvoj polovici godine je pripremljen znanstveni rad „Uncovering Lithic Artefacts in the Dinaric Karst: Challenges of Field Survey in Bristivica near Trogir“ (autori: M. Bažoka, M. Bodružić, F. Sirovica i L. Paraman) koji je u postupku objave u publikaciji Proceedings from the 11th scientific conference Methodology and Archaeometry (ur. I. Miloglav) u izdanju Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. A posebno veseli i da je naš sustavni terenski pregled bio i temom diplomskog rada „Metodologija sustavnog terenskog pregleda krškog krajolika na primjeru trogirskog zaleđa“ obranjenog na Sveučilištu u Zadru u rujnu 2024.

Planovi za 2025. godinu…

U idućoj godini očekuje nas nastavak obrade prikupljenog materijala, pisanje izvještaja, predstavljanje dosadašnjih rezultata javnosti, i naravno, nova terenska istraživanja!

Članovi istraživačkog tima BTW projekta:

Lujana Paraman, dipl. arheol., viša kustosica Muzeja grada Trogira

dr. sc. Filomena Sirovica, dipl. arheol., viša kustosica dokumentaristica Arheološkog muzeja u Zagrebu

Mario Bodružić, dipl. arheol., doktorand Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru

Martin Bažoka, mag. arheol., Stratum d.o.o., Seget Donji

Aleksandra Matura, mag. arheol., Stratum d.o.o., Seget Donji

Suradnice:

Marija Džimbeg, studentica 3. godine preddiplomskog studija Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru

Gabriela Hodžić, studentica 3. godine preddiplomskog studija Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru

Tekst & Foto: MGT