13 C
Trogir
Ponedjeljak, 18 listopada, 2021
NaslovnicaVIJESTISEGEĆANI PROSVJEDOVALI ZBOG TEŠKIH KAMIONA KOJI PREVOZE KAMEN IZ TAMOŠNJEG KAMENOLOMA

SEGEĆANI PROSVJEDOVALI ZBOG TEŠKIH KAMIONA KOJI PREVOZE KAMEN IZ TAMOŠNJEG KAMENOLOMA

TRAŽIT ĆEMO UKIDANJE EKSPLOATACIJSKOG POLJA SEGET – SJEVER KADA ZA TO DOĐE VRIJEME, KAŽE ARHEOLOGINJA LUJANA PARAMAN – RESORNO MINISTARSTVO IZDAJE KONCESIJU I ODOBRENJE NA PROJEKTE EKSPLOATACIJSKIH POLJA, TVRDI SEGETSKI NAČELNIK IVO SORIĆ

Gospodarsko – kulturno sportska udruga “Vrime je za Seget” iz Segeta Donjeg organizirala je prosvjed u Ulici Petra Krešimira IV. kroz koju već godinama teški kamioni prevoze kamen iz obližnjeg kamenoloma, stvarajući gužve, posebice u turističkoj sezoni, nanose buku i devastiraju cijelo tamošnje naselje.

  • Već godinama kamioni prolaze kroz tu usku ulicu, jureći nerijetko brzinom većom nego je dopuštena, a u turističkoj sezoni, stvaraju se nesnošljive gužve koje podižu tenzije među vozačima pogotovo  sumještanima. Put je često blokiran, osobni automobili ne mogu se mimoići s glomaznim kamionima. Asfalta gotovo nema, pokraj kapelice svetoga Nikole podignute u Prvom svjetskom ratu za njegove žrtve, uokolo koje se kamioni okreću, pojašnjava organizator mirnog prosvjeda Ante Barada.

Ono što ga najviše zabrinjava to su djeca, odnosno učenici koji tom ulicom prolaze do škole i čiji životi su ugroženi.

  • Rješenje spomenutog problema postoji, a ono je zaobilazni put do kamenoloma preko Segeta Gornjeg ispod kapelice sv. Ilije, no koncesionar kamenoloma ga ne koristi jer je taj put duži, a naravno onda se potroši i više goriva, dodaje Barada.

Prosvjednici naglašavaju kako je kamenolom, odnosno eksploatacija kamena koja uopće nije regulirana izuzetno problematična. Pitaju se: Zašto je dopuštena eksploatacija brda nad kojim će se, ako se ovim tempom nastavi vađenje kamena, urušiti povijesna crkvica sv. Ilije. Nadalje, što je s vizurom Segeta te prirodnim ljepotama toga kulturno-povijesnog lokaliteta? Što je s koncesijom koja koncesionaru tvrtki ”Alas d.o.o ” iz Austrije istječe ove godine i hoće li ona biti transparentna.  

Podsjećaju, kako su mještanima Segeta Gornjeg te naselja Kraji zbog velikih detonacija u kamenolomu zidovi starih kuća i onih obiteljskih popucali, a da su trešnje utjecale i na tokove podzemnih voda pa tako i na same bunare u kojima je nekad bilo puno više vode nego danas, vele.

  • Iz Općine su se na brojne upite mještana uvijek oglušili, tako i na naš, pa nam ne preostaje ništa nego koristiti ljudsko pravo na javno okupljanje, ukazati na problem i nadati se da će mirni prosvjed biti dovoljan da se on riješi, zaključuje Barada.

Lujana Paraman, diplomirana arheologinja i kustosica Arheološke zbirke pri Muzeju grada Trogira ističe veliki povijesni značaj lokaliteta na kojemu se nalazi kamenolom, a koji se njegovim postojanjem desetljećima uništava.

  • Kompleksno nalazište na brdu Sutilija (305 mnv) smješteno iznad sjeverozapadne strane trogirskog Malog polja uz povijesnu je jezgru samog Trogira najznačajnije nalazište trogirskog područja. Ono  obilježavaju dvije istaknute zone: prominentno kasnoprapovijesno gradinsko utvrđenje (brončano i željezno doba) s romaničkom crkvicom sv. Ilije markira vršnu zonu brda, dok se u podnožju njegovih južnih i istočnih padina nalaze impresivni ostaci dugotrajne eksploatacije kamena, stare više od 2000 godina – naime, kada rimski pisac Plinije Stariji spominje Trogir (Tragurium) kao marmore notum u 1. stoljeću pr. n. e., kvaliteta trogirskog (segetskog) kamena je već općepoznata činjenica. Uz naglašeni potencijal kamenoloma na Sutiliji za proučavanje rimskodobnoga graditeljstva i kamenarstva (kamen je korišten za gradnju Dioklecijanove palače, ali i dekoraciju rimskog foruma u Zadru), nedavna studija kamenarstva u Dalmaciji ukazala je na izniman značaj povijesnih kamenoloma na Sutiliji za proučavanje razvoja same kamenarske tehnike od helenističko-rimskog do modernog razdoblja, kao i na potencijal za povezivanje tragova eksploatacije s konkretnim graditeljskim zahvatima i arhivskim izvorima, posebice u samome Trogiru, koji je satkan od kamena iz ovih kamenoloma. U isto vrijeme, dosadašnje istraživanje gradinskog utvrđenja, koje se, branjeno masivnim lučnim bedemom dugim oko 350 m sa sjeverne strane, prije devastacije modernom eksploatacijom pružalo na površini od čak 8 ha, pokazuje da je riječ o jedinstvenom nalazištu takvog tipa na širem području od Rogoznice do Solina. U mlađe željezno doba Sutilija i Trogir su po svemu sudeći dvojno naselje jedinstvene trogirske/tragurijske prapovijesne zajednice, gdje je naglašena uloga Sutilije u vizualnoj kontroli kopnenog i morskog teritorija zajednice čija se luka nalazila u Trogiru. Zbog činjenice da se ostaci prapovijesnog Trogira danas nalaze duboko ispod morske površine, Sutilija je zapravo ključno nalazište za poznavanje razvoja trogirske brončanodobne i željeznodobne zajednice, kazuje Paraman.

Na upit što su mjerodavni poduzeli kako bi se lokalitet zaštitio odgovara:

  • Lokalitet je formalno zaštićen odnosno upisan u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske, nažalost tek 2006. godine, i zaštita se odnosi na cijelo brdo.
  • Na lokalnoj je razini bio poznat i zaštićen u PP Općine Trogir (a potom i Općine Seget) još od početka 1980-ih, kada su otkrivena lica rimskodobnog kamenoloma u tzv. Kačićevoj kavi i rimskodobni kameni ulomci među kojima se posebno ističu žrtvenici posvećeni Heraklu, božanstvu posebno štovanom u kamenolomima (njegov reljef uklesan u stijeni nalazi se primjerice i u kamenolomu Rasohe iznad Splitske na Braču).
  • Eksploatacija tehničko – građevnog kamena u kamenolomu Seget – sjever te 2006. godine trajala je već skoro 10 godina i odvijala se prema megalomanskom rudarskom projektu iz 1999. u kojem nisu bili propisani nikakvi uvjeti zaštite, pa je nakon upisa nalazišta u Registar uslijedila i najveća devastacija prapovijesnog utvrđenja, kada je između 2006. i 2011. kamenolom proširen do zapadnog ruba eksploatacijskog polja Seget – sjever. Tom je prilikom uništen istočni rub središnjeg dijela utvrđenja (“akropole”), preko 60 m dužine istočnog kraka bedema te dio željeznodobnog groblja koje se pružalo uz bedem s vanjske strane utvrđenja. Unatoč stalnim obustavama, vlasnik koncesije je nastavljao s eksploatacijom, a 2009. podignuo čak i ustavnu tužbu zbog “povrede njegovih ustavnih prava”.
  • Muzej grada Trogira je od početka uključen zaštitu Sutilije. Od 2013. godine pak radimo sustavno praćenje nalazišta, dokumentiranje postojećeg stanja snimanjem iz zraka, napravili smo detaljan terenski pregled, zabilježili sve vidljive tragove ljudske aktivnosti – od građevinskih ostataka do površinski vidljivih ulomaka predmeta svakodnevne uporabe (najčešće keramičkog posuđa) u zoni prapovijesnog utvrđenja do tragova povijesne eksploatacije kamena na južnoj i istočnoj padini brda. Na temelju starih zračnih snimaka smo napravili rekonstrukciju originalne površine prapovijesnog utvrđenja i  utvrdili točne gabarite devastacije, a na temelju prikupljenih ostataka i prikupljenih nalaza utvrdili o kakvom iznimno važnom nalazištu se radi, te isto objavili u nekoliko radova. Sve to radimo i na cijelom potezu od Baradića do Sutilije jer je riječ o jedinstvenom krajoliku bogatom kulturno-povijesnom baštinom.
  • Sljedeća faza je početak samog iskopavanja na utvrđenju (nadamo se iduće godine), koje bi trebao pridonijeti podizanju svijesti o važnosti ostataka na Sutiliji široj javnosti, uz predstavljanje rezultata putem publikacija i predavanja, nadamo se da ćemo dugoročno s općinom Seget početi razgovarati o prezentaciji samog lokaliteta i arheološkom parku – umjesto kamenoloma.
  • Svakako, mi dokumentaciju pripremamo, i kada dođe vrijeme za to, tražit ćemo ukidanje eksploatacijskog polja Seget-sjever, iako ne vjerujem da će se to dogoditi dok se ne iscrpe postojeće rezerve. Eksploataciju arhitektonsko-građevnog kamena svakako bi trebalo zadržati, u skladu s više od 2000 godina dugom tradicijom branja kamena na Sutiliji. U tome je smislu značajan 2013. godine otvoren mali obiteljski kamenolom Sutilija (Kamen Bečir d.o.o.) u jugozapadnom podnožju brda, detaljno opisuje Paraman.
  • Tvrdi kako crkva svetog Ilije nikad nije bila ugrožena jer se nalazi izvan granice eksploatacijskog polja Seget – sjever. Međutim, ono što je po pitanju rijetkosti i reprezentativnosti te vizualne, povijesne i znanstvene vrijednosti puno važnije i ugroženije od same crkve su ostatci kasnoprapovijesnog utvrđenja i povijesnih kamenoloma. Kao rješenje veli kako svakako treba stalno nadzirati promjene koje se na brdu događaju, posebno s obzirom na to da je Jadrankamen d.o.o. nedavno izašao iz stečaja, pa se može očekivati i aktivacija kamenoloma arhitektonsko-građevnog kamena Seget – jug, što će sigurno dodatno zakomplicirati priču.
  • Lijepo je vidjeti da se građani Segeta napokon bune – jer oni su ti koji su tu najbliže i trebaju biti korektiv aktivnosti koje se na brdu odvijaju i osiguranje da se poštuje propisana legislativa i negativni utjecaj na građane smanji na minimum, poručuje Paraman.

Predsjednica Radovana, Društva za zaštitu kulturnih i prirodnih dobara Trogira dr.sc. Danka Radić kaže kako je to Društvo u više navrata upozoravalo nadležne institucije kako ne mogu dozvoliti da se eksploatacijsko polje beskonačno širi jer se ekploatiranjem kamena prema sjeveru ugrožava proctor i kulturna baština.

  • Iznad se nalazi zaseok Baradići, najbolje sačuvana naša ruralna tradicijska graditeljska baština. Kod zaseoka Baradići, sjeverozapadno od crkvice sv. Vida  je uzvisina sedlastog oblika koja se pruža u smjeru istok – zapad. Na zapadnoj strani uzvisine nalazi se manja gradina od koje je sačuvan prstenasta osipina prethistorijskog bedema, a na istočnom dijelu je veliki prethistorijski tumul kupolasta oblika. Valja istaknuti da se kontinuirano događaju uništavanja, ali i krađe arheoloških nalaza na ovom području. Sve češće očituju se i obližnji stanovnici Segeta Donjeg i Segeta Gornjeg koji godinama vode bitku zbog ekološkog zagađenja kojemu je taj kamenolom uzrokom. Njima je ugrožena kvaliteta života i rada – buka i prašina od miniranja i višetonskih kamiona koji jure neuvjetnom uskom cestom kao i glavnom cestom. Pucaju i zidovi kuća od miniranja, prašina ugrožava postojeću poljoprivredu, turističke objekte  ali i prije svega stanovanje na tom području, zdravlje stanovnika. No ako općinu Seget nije briga za stanovnike koji tamo žive, možda bi obećanja investitora u kamenolome „da će pticama biti još bolje kad se izgradi kamenolom“ moglo zaintrigirati nekoga iz Ministarstva gospodarstva i Agenicje za okoliš, rezolutno će dr.sc. Danka Radić.

Načelnik općine Seget Ivo Sorić kaže kako je to problem kojega je Općina nasljedila od bivše Općine Trogir.

  • U tijeku je izrada projektne dokumentacije alternativnog puta za kamione koju finacira Općina. Mi nemamo nadležnost glede poslovanja kamenoloma jer koncesiju i odobrenja na projekte ekspolatacijskih polja izdaje resorno Ministarstvo. Moram naglasiti da je crkvica svetog Ilije kad se općina Seget osnovala u prostornom planu općine Trogir bila u eksploatacijskom polju, a da smo mi naknadno to polje u svom planu smanjili. Nije na nama niti da otvaramo niti da zatvaramo kamenolom, zaključio je segetski načelnik Ivo Sorić.

GORDANA DRAGAN

ZADNJE OBJAVE