U okviru ovogodišnje manifestacije Europski dani arheologije, u petak, 12. lipnja 2026. godine, u dvorištu Muzeja grada Trogira održana su predavanja pod nazivom „Kako je bilo živjeti i umrijeti u Trogiru prije 2000 godina? – otkrića iz novih istraživanja“. Brojna publika imala je priliku upoznati najnovije rezultate arheoloških i antropoloških istraživanja koja donose nove spoznaje o životu i smrti stanovnika antičkog Tragurija.
Okupljene je u ime organizatora pozdravila Aleksandra Matura, dipl. arheologinja i kustosica Muzeja grada Trogira, koja je u uvodnom govoru predstavila program manifestacije te važnost recentnih istraživanja za razumijevanje antičke prošlosti grada.
Prvo predavanje pod nazivom „Dobrić – Ošljak • Gradsko groblje antičkog Tragurija: Skriveni grad mrtvih“ održala je Lujana Paraman, dipl. arheologinja i ravnateljica Muzeja grada Trogira. Predstavila je dosadašnje spoznaje o nekropoli antičkog grada, dodatno obogaćene najnovijim rezultatima zaštitnih arheoloških istraživanja provedenih tijekom 2025. godine u sklopu obnove parka Garagnin – Fanfogna, koje je vodio Tomislav Jerončić, dipl. arheolog iz tvrtke Arheorad d.o.o.
U nastavku programa, dr. sc. Anna J. Osterholtz sa Sveučilišta Mississippi u SAD-u održala je predavanje „Život i smrt u ranorimskom Traguriju: osteobiografski pristup razumijevanju prijelaza na rimski društveni sustav“. Predstavljajući rezultate rada istraživačkog tima u sastavu Lujana Paraman, dr. sc. Mario Carić i dr. sc. Mario Novak (Institut za antropologiju, Zagreb), Osterholtz je govorila o interdisciplinarnim analizama ljudskih ostataka koje omogućuju detaljniji uvid u svakodnevni život, zdravstveno stanje i društvene promjene koje su obilježile prijelaz na rimski društveni sustav.
Predavanja su donijela nove spoznaje o gradskom groblju Tragurija i rimskodobnim Trogiranima, jedinstven uvid u životne uvjete, zdravlje i smrtnost stanovništva rimskodobnog Trogira, a posebnu pozornost publike privukli su zanimljivi nalazi otkriveni tijekom istraživanja, među kojima se ističu iznenađujući podaci o izloženosti stanovništva olovu, tragovi ozljeda na kostima pokojnika, kamena glava Jupitera Amona te rimskodobne zlatne naušnice.
Predavanja su još jednom pokazala kako suvremene znanstvene metode omogućuju novo čitanje arheoloških nalaza, približavajući javnosti životne priče ljudi koji su na prostoru današnjeg Trogira živjeli prije gotovo dva tisućljeća.
