Prema procjenama Hrvatske mreže za beskućnike u Hrvatskoj ih je više od 1000, a kada bi se njihov broj računao prema ETHOS tipologiji, tada bi se sigurno došlo do brojke od 7000 osoba, ako ne i više. Naime, prema toj tipologiji beskućnicima se smatraju i osobe privremeno smještene u institucije jer nemaju uređeno stanovanje, osobe koje žive u nastamba bez vode i struje, kamp-kućicama, brodovima, garažama, podrumskim neuvjetnim stanovima i slično.
Samo je 14 gradova u Hrvatskoj koji imaju prihvatilišta za beskućnike, iako su ih trebali otvoriti svi veliki gradovi i oni koji su sjedišta županija. Njihovi osnivači su i udruge, humanitarne i vjerske organizacije, a ukupni je hrvatski smještajni kapacitet 430 korisnika.
Svoj senzibilitet prema socijalno potrebitima kao i toj kategoriji ljudi koje su životne nedaće natjerale da završavaju u prihvatilištima među kojima je i sve više mladih potvrdio je Grad Trogir. U sklopu projekta Centar socijalne inkluzije realiziran putem poziva Unaprjeđenje postojećih i širenje usluga izvaninstitucionalne skrbi na području odabranih urbanih aglomeracija/područja Osijek, Pula, Rijeka, Slavonski Brod, Split, Zadar i Zagreb, adaptirao je stan za trajni smještaj dvoje beskućnika.
Riječ je o jednosobnom stanu u Ribarskoj ulici u staroj gradskoj jezgri u neposrednoj blizini rive. Kako doznajemo od Ruže Kovačević Bilić, pročelnice Odjela za društvene djelatnosti pri Gradu Trogiru stan je renoviran u prosincu prošle godine, opremljen je namještajem i kućanskim potrepštinama te su korisnici nedavno uselili. Svoj topli dom konačno su pronašli šezdesetpetogodišnji muškarac porijeklom iz BiH koji je dugo živio na trogirskom području i sedamdesettrogodišnja žena iz Trogira koju život nije baš „mazio“. No, u poznim godinama sudbina im je pokazala da nikad nije kasno život početi iz početka. Ovoga puta uz pomoć Grada Trogira kojemu od srca zahvaljuju.
- Ovaj projekt je najprije kvalitetno apliciran, a i besprijekorno bio u provedbi koja je rezultirala trajnim smještajem dvoje beskućnika. Istaknula bih kako smo značajno podignuli ljestvicu u pružanju socijalnih usluga u odnosu na druge male gradove te ćemo nastojati postići održivost ovakvih projekata i ubuduće. Cilj nam je da se dodatne socijalne usluge što više financiraju iz Europskih sredstava što je svojom uspješnosti pokazao i ovaj projekt, istaknula je Kovačević Bilić.
Podsjetimo kako je za taj projekt bilo osigurano 1.999.016,71 kuna iz EU Fonda.
GORDANA DRAGAN
Foto: Grad Trogir