Objavljena je i treća, nova odgoda otvaranja ponuda za gradnju dalmatinske “tvornice smeća” u Šilovića docu kod Kladnjica, u općini Lećevica!
Pa će umjesto 18. svibnja, sada datum biti 1. lipnja, i toga “dana D” ćemo doznati, ako sve naravno prođe u redu, tko će biti izvođač radova za projektiranje i građenje Centra za gospodarenje otpadom u Splitsko-dalmatinskoj županiji, uz procijenjenu vrijednost radova od 412 milijuna kuna.
Naime, puna dva desetljeća čeka se gradnja tog famoznog centra u Lećevici, kojim bi se zbrinulo 50 posto otpada iz prostorno najveće županije, naše Splitsko-dalmatinske, pa nova odgoda pri izboru tvrtke koja će projektirati i graditi više nije nikoga iznenadila.
Uostalom, sada u podebljem “dosjeu” zvanom “smeće u Lećevici” može stajati kako je investiciju, koju u 71-postotnom iznosu financira Europska unije, stopirala čak i pandemija COVID-19!
Upravo je pandemija koronavirusa navedena kao razlog traženja dodatnog vremena za prikupljanje potrebne dokumentacije pa jedan od budućih “prijavitelja” na javni natječaj za izbor projektanta i graditelja centra u Lećevici traži dodatnih sedam tjedana, preciznije 10. srpnja, kao krajnji rok za otvaranje ponuda.
Navodi taj gospodarski subjekt kako su 11. ožujka donesene brojne mjere ponašanja zbog pandemije pa im treba dodatno vrijeme da bi prikupili svu potrebnu papirologiju jer im mnoge institucije nisu bile dostupne.
ODBIJEN ‘LJETNI ROK’
Regionalni centar čistog okoliša, RCČO, županijska tvrtka koja provodi svu proceduru kako bismo napokon imali sustav za preradu otpada, odbila je datum usred ljeta, 10. srpnja, te je djelomično prihvatila sugestiju gospodarskog subjekta i produljila rok za dostavu ponuda do 1. lipnja do 9 sati.
Budući da smo se do sada naslušali raznih obećanja, i sada smo skeptični u svezi s ovom najavom početka gradnje fantomskog centra otpada, o kojem slušamo godinama. Promijenila su se, naime, i tri župana na čelu Županije od kada se počelo s pričom o modernom postrojenju za gospodarenje otpadom – u dva mandata bio je Ante Sanader, pa Zlatko Ževrnja i sada aktualni Blaženko Boban.
I svima je “Lećevica” bila kost u grlu, jer se u mnogo prilika pompozno najavljivala realizacija megaprojekta neophodnog za rješenje problema sa smećem za pola milijuna stanovnika u županiji, plus gotovo dva milijuna turista.
Pa je infrastrukturni projekt za gospodarenjem otpadom došao kao slamka spasa, jer bi se godišnje u sekundarnoj selekciji otpada skladištilo 109.000 tona u centru izgrađenom na 25 hektara površine u Kladnjicama. I sve bi se realiziralo zahvaljujući nepovratnoj financijskog injekciji iz EU fondova, preciznije iz operativnog programa “Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.” ukupne vrijednosti 454.129.208 kuna.
A investicijom “teškom” 72 milijuna eura – 71 posto sudjeluje EU, 19 posto Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost i 10 posto Splitsko-dalmatinska županija – izgradili bi se centar i šest pretovarnih stanica: Split, Sinj, Zagvozd, Brač, Vis i Hvar, dok bi se na otoku Šolti, zbog male količine otpada, ovaj pretovar odvijao direktno iz kamiona u kamion.
PENALI PRED VRATIMA
No, i dalje ostaje pitanje hoće li najavljivani natječaj za izvođača u stvarnosti i značiti početak radova… Jer za sada je jedino sigurno da je vrijeme za izgradnju regionalnog centra za gospodarenje otpadom odavno isteklo pa će građani itekako plaćati penale! Naime, do 2022. godine, ako centar i bude izgrađen, nećemo uspjeti odvajati 50 posto otpada, što nam je obveza prema Europi.
Slamka spasa je bila objava natječaja 29. siječnja 2020. godine za izvođača radova, nakon čega su odmah uslijedile i dvije žalbe, pa se rok produžio s 1. travnja na 18. svibnja, da bi, evo, došlo i “novo kupovanje vremena” pa će se sada ponude za graditelja regionalne “tvornice smeća” otvoriti 1. lipnja 2020.
Što znači, opet u najboljem slučaju, da bismo centar imali početkom 2022., ako budu ispoštovani rokovi od 18 mjeseci koji su potrebni za gradnju same građevine. No, u taj vremenski rok ulazi samo podizanje modernog postrojenja za zbrinjavanja otpada, a ne i gradnja svih onih drugih detalja koji bi trebali biti prethodnica “dizanja” objekta.
Izvor: Slobodna Dalmacija
