„Zbog hrabrih ljudi koji su dali svoje živote, između ostalog da bi mi bili danas u slobodnom hrvatskom Trogiru, željeli smo obnoviti sjećanja na žrtvu koju su podnijeli za slobodu naše domovine“, rekao je gradonačelnik Bilić
Uoči obilježavanja vojno-redarstvene akcije Oluja, na glavnom gradskom trgu u Trogiru u crkvici Sv. Sebastijana, upriličeno je svečano otkrivanje novog spomen-obilježja poginulim braniteljima u Domovinskom ratu s područja Trogira te općina Seget, Marina i Okrug, koje dolazi kao završetak temeljite obnove crkve započete prošle godine. Inicijativa je to Grada Trogira, realizirana u suradnji s braniteljskim udrugama, Konzervatorskim odjelom Ministarstva kulture i medija u Trogiru, koji je na čelu s pročelnicom Jasnom Popović na sebe preuzeo najveći dio realizacije projekta, te sa Župom Sv. Lovre.
Naime, obnovom crkve sv. Sebastijana i tornja gradskog sata, koja je u svibnju privedena kraju, a su zajednički provele Župa sv. Lovre, Grad Trogir i Konzervatorski odjel, stvoreni su preduvjeti za osuvremenjivanje spomen-obilježja hrvatskim braniteljima palim u Domovinskom ratu. Predstavnici udruga proizašlih iz Domovinskog rata od samog početka uključeni su u proces izvedbe novog spomen-obilježja čiji je dizajn povjeren međunarodno priznatoj dizajnerici Nikolini Jelavić Mitrović koja u svom portfelju ima više postava na temu Domovinskog rata. Na poziv branitelja u projekt se uključio i doc.dr.sc. Ante Nazor, ravnatelj Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata te ugledni povjesničar, i to kao autor interpretacijske table.
- Posebno mi je drago što ćemo novim spomen-obilježjem na jedan primjeren i dostojanstven način ponovno iskazati počast poginulim braniteljima iz Trogira i okolice. Upravo zbog tih hrabrih ljudi koji su dali svoje živote, između ostalog da bi mi bili danas u slobodnom hrvatskom Trogiru, željeli smo obnoviti sjećanja na žrtvu koju su podnijeli za slobodu naše domovine. Ideja da se postojeće memorijalno mjesto obnovi postojala je neko vrijeme, a obnova Sv. Sebastijana poslužila je kao prava prilika za to. U redovitoj smo komunikaciji s veteranima Domovinskog rata koji su, naravno, pozdravili ovu inicijativu, rekao je gradonačelnik Ante Bilić.
- Imena i lica na spomen-obilježju svim će posjetiteljima ispričati priču o ponosnim i odvažnim ljudima koji su bez ratnog iskustva de facto i bez oružja, ali i bez zadrške spremno ustali u obranu prava na slobodu na čemu smo im duboko zahvalni. Ova crkvica koju su Trogirani podigli sv. Sebastijanu u 15. stoljeću, kao znak zahvalnosti za spas od kuge, na svome pročelju nosi rane još davnijih ratnih stradanja. Postavljanje spomenika hrvatskim braniteljima Trogirska kruna u parku Žudika 2020. godine i obnova ovog spomen obilježja u crkvici sv. Sebastijana, naš je doprinos njegovanju kulture sjećanja koju baštinimo od naših predaka, istaknuo je gradonačelnik.
Crkva sv. Sebastijana od kraja 90-ih je u funkciji memorijalne kapelice poginulim braniteljima iz Trogira i okolnih općina, a ovim spomen-obilježjem na poseban način bit će ovjekovječeno 40 branitelja koji su položili život braneći Hrvatsku. Upravo će kroz 40 zidnih elemenata biti prikazane fotografije svih branitelja, o kojima su podaci osvježeni, a sav sadržaj preveden je i na engleski jezik.
- Obnova je trajala više mjeseci jer je obuhvatila cjelovitu statičku sanaciju, restauraciju kupole sa zvonom, restauraciju sata s pozlaćenim kazaljkama, restauraciju skulptura na pročelju, kompletnu obnovu interijera, novu konzervaciju ostataka crkve sv. Marije od Plokate i novu rasvjetu. Posebno je bilo važno otkloniti sve nedostatke na spoju s Gradskom ložom, gdje su problemi s vlagom ugrožavali i Firentinčev reljef Pravde. Već u pripremi ovog složenog zahvata bilo je jasno da se otvara prilika za izvedbu suvremenijeg spomen-obilježja i moram izraziti zahvalnost predstavnicima braniteljskih udruga što su bez zadrške prihvatili tu ideju, te se i znatno angažirali u pripremi dokumentacije koja je bila nužan preduvjet za novo rješenje. Zahvalna sam i gosp. Nazoru što se odazvao pozivu da za potrebe interpretacije spomen-obilježja sastavi tekst o Domovinskom ratu. Najavljenim otvorenjem bit će zaključen jedan sveobuhvatan zahvat, s novim konceptom prezentacije i interpretacije ovog spomenika, istaknula je pročelnica Konzervatorskog odjela Jasna Popović.
Autorica Nikolina Jelavić Mitrović pojasnila je inspiraciju za dizajn.
- Simbol mučeništva sv. Sebastijana, strelica, bio je inspiracija za oblikovanje ovoga spomen-obilježja. Iz zidne plohe izlaze 42 strelice u pravilnoj, gotovo vojničkoj formaciji. Strelice su izrađene od posebnog čelika koji sadrži patinu korozije. Svaka strelica simbolizira život branitelja, na njoj se nalazi fotografija i podatak o branitelju. Fotografija je uokvirena pozlatom od pravoga zlata. Zlato je simbol vječnosti, besmrtnosti, svjetlosti i dostojanstva. Zlatni okvir naglašava uzvišenost žrtve i u opreci je s korodiranom plohom koja simbolizira prolaznost i krhkost života. Patina korozije također simbolizira užas ratnih stradanja i pridonosi turobnoj, sumornoj atmosferi. Zlato kao simbol svjetla potire svu negativnost, tamu i prolaznost te uzdiže branitelje u vječnost, objasnila je autorica.
Uz spomen-obilježje nalazi se poznati stih iz pjesme „Pozvanje na vojsku“ Frana Krste Frankopana, „Navik on živi, ki zgine pošteno“, vjekovni simbol borbe za slobodu. Postavljena je i polica na koju se mogu odložiti cvijeće i svijeće. Pored ulaznih vrata nalaze se četiri ploče koje objašnjavaju obje crkve i Domovinski rat. Citat, polica i ploče također su izrađeni od posebnog čelika koji sadrži patinu korozije.
Ukupan trošak obnove crkve Sv. Sebastijana i postavljanja spomen-obilježja iznosi oko 210.000 eura, od čega spomen-obilježje 20.000 eura. Nešto više od polovice ukupnog troška preuzeo je Grad, a ostatak su podijelili Župa i Ministarstvo kulture i medija. Radove obnove izvela je tvrtka Werden d.o.o., dok je izvedba novog spomen-obilježja povjerena tvrtki Marana d.o.o. Restauratorske radove izvela je firma Kvinar d.o.o., i to pro bono, dok su i sve ostale tvrtke također dio posla odradile pro bono.
Fotogalerija: Dino Čaljkušić
