U Trogiru je danas s početkom u 11 sati održana svečana sjednica Gradskog vijeća u povodu Dana grada i blagdana sv. Ivana Trogirskog – Stivanje. Sjednica je započela hrvatskom himnom, u izvedbi Zbora Srednje škole Ivana Lucića Trogir, nakon čega je minutom šutnje odana počast svim poginulim hrvatskim braniteljima.
Svečanu sjednicu vodio je Eugen Stjepan Višić, a među brojnim uzvanicima bili su predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović, predstojnik Ureda predsjednika Republike Orsat Miljenić, gradonačelnik Trogira Ante Bilić, njegov zamjenik Viktor Novak i predsjednik Gradskog vijeća Trogira Toni Zulim, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora i saborska zastupnica Danica Baričević, potpredsjednik Hrvatskog sabora i gradonačelnik Koprivnice Mišel Jakšić te izaslanik župana Splitsko-dalmatinske županije Josip Matković. Svečanosti su nazočili i brojni gradonačelnici i načelnici okolnih gradova i općina.
Sjednici su nazočili i svećenici Trogirskog dekanata, predstavnici policije i vatrogasaca, ravnatelji škola, predstavnici gradskih ustanova i trgovačkih društava, trogirskih udruga te predstavnici prijateljske udruge Vaterstetten iz Njemačke.
Predsjednik Gradskog vijeća Toni Zulim u svom je obraćanju istaknuo kako Dan grada nije samo prigoda za slavlje nego i trenutak za osvrt na prijeđeni put i promišljanje o budućnosti.
„Naš grad ima bogatu povijest i identitet koji su gradile generacije prije nas. Ta nas baština obvezuje i podsjeća da nismo vlasnici ovog prostora, nego njegovi čuvari za one koji tek dolaze. No grad ne čine samo ulice, trgovi i povijesne zgrade – grad su prije svega njegovi ljudi. Naša je zadaća služiti građanima, a lokalna se politika mjeri konkretnim stvarima: sigurnošću naših ulica, kvalitetom škola i vrtića, brigom za starije te prilikama koje stvaramo za mlade. Različita mišljenja u Gradskom vijeću naša su snaga, ali cilj mora biti zajednički – napredak Trogira“, poručio je Zulim.
BILIĆ: “TROGIR MI JE TAMAN“ – NAJVEĆI USPJEH GRADA JE KADA LJUDI U NJEMU ŽELE OSTATI
Posebno emotivan govor održao je gradonačelnik Ante Bilić, kojemu je ovo bila deseta svečana sjednica Stivanje otkako obnaša dužnost gradonačelnika.
Umjesto nabrajanja projekata i proračunskih brojki, govor je započeo pričom o telefonskom pozivu čovjeka koji nije rođen u Trogiru, ali u njemu godinama živi i radi. Zbog poslovnog unapređenja na godinu dana odlazi u Zagreb, no nazvao je gradonačelnika kako bi mu rekao da mu se zapravo ne ide iz Trogira.
„Rekao mi je četiri riječi koje su mi ostale u glavi: Trogir mi je taman. Nije rekao da je Trogir savršen, nego da je pronašao grad koji odgovara njegovu životu, grad kojemu pripada, iako se u njemu nije rodio. Ako sam u ovih deset godina nešto naučio o uspješnom vođenju grada, onda je to da se uspjeh ne mjeri samo onime što smo izgradili, nego time koliko ljudi u njemu želi ostati, a još više žele li mu se vratiti kada jednom odu“, kazao je Bilić.
Osvrnuo se na brojne projekte kojima se podiže kvaliteta života, od obnovljenog Kantuna kulture i parka Garagnin do šetnica, igrališta i sportskih sadržaja, ističući kako Trogir mora biti grad svojih građana tijekom svih dvanaest mjeseci, a ne samo tijekom turističke sezone.
„Turizam je važan za Trogir i od njega žive brojne obitelji, ali postoji granica koju grad mora znati postaviti. Turizam treba živjeti s gradom, a ne umjesto grada. Ako jednog dana u našoj jezgri ostanu samo apartmani, suvenirnice i restoranski stolovi, možda ćemo imati izvrsnu sezonu, ali nećemo imati grad kakav želimo“, upozorio je gradonačelnik.
Posebno je ukazao na dugotrajnost pojedinih projekata i administrativnih postupaka, istaknuvši gotovo devetogodišnje čekanje na stanove za mlade obitelji, nedostatak vode na Drveniku te činjenicu da regionalni centar za gospodarenje otpadom u Lećevici još nije izgrađen.
„Devet godina postupka nije devet godina na papiru. To je devet godina nečijeg života. Pravila moraju služiti ljudima, a ne ljudi pravilima. Zato nam treba ozbiljna decentralizacija, odnosno da ovlasti, sredstva i odgovornost budu na istome mjestu. Građaninu kojemu nedostaje voda nije važno tko je posljednji potpisao dokument, nego da voda poteče“, poručio je Bilić.
Govoreći o budućnosti, istaknuo je kako grad mora planirati dugoročno, do 2040. godine, vodeći računa o mladim obiteljima, skrbi za starije, jednakim uvjetima života na Drveniku i mogućnostima povratka mladih nakon studija.
Osvrnuo se i na približavanje 30. obljetnice upisa Trogira na UNESCO-ov popis svjetske baštine.
„Zaštićeni grad u kojem više nitko ne živi postaje kulisa. Ta obljetnica neće biti samo prigoda za ploču i svečani koncert, nego ispit hoće li Trogir za trideset godina još imati djecu u jezgri, svjetlo u prozorima zimi i susjeda koji zna kako se zoveš“, istaknuo je.
Na kraju je zahvalio gradskim vijećnicima, suradnicima, zaposlenicima gradskih ustanova i poduzeća te svim građanima koji svojim radom i angažmanom doprinose razvoju grada, a posebne riječi uputio je ovogodišnjim laureatima.
„Ne moramo biti veliki grad da bismo ljudima pružili velik razlog da u njemu ostanu. Kada netko kaže ‘Trogir mi je taman’, ja u tome ne čujem poziv da stanemo, nego obvezu da nastavimo, popravimo ono što još nije dobro i sačuvamo ono zbog čega nam je ovdje dobro“, zaključio je Bilić.
U ime Splitsko-dalmatinske županije obratio se izaslanik župana Josip Matković, koji je istaknuo kako je Trogir puno više od grada kamenih spomenika.
„Trogir je grad tradicije, grad koji je godinama znao sačuvati svoj identitet, ali i graditi svoju budućnost. Grad čine ljudi, a politike koje se provode mogu se mjeriti samo jednim mjerilom – kvalitetom života građana“, kazao je Matković.
Naglasio je kako Županija posebnu pozornost posvećuje obrazovanju i mladima, jer bez ulaganja u škole nema ni demografske obnove, a jedan od ciljeva je stvaranje uvjeta za prelazak na jednosmjensku nastavu.
Pozvao je i na kvalitetniju suradnju Grada i Županije.
„Građani od nas ne očekuju samo protokolarne osmijehe, nego konkretne rezultate. Suradnja između Grada i Županije može i mora biti bolja. Trogir ima ogroman potencijal i relativno stabilan proračun, ali dojam je da realizacija pojedinih ključnih projekata ponekad ide presporo“, poručio je.
Izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora i saborska zastupnica Danica Baričević istaknula je osobnu povezanost s Trogirom, naglasivši kako je uz grad vežu obiteljske veze.
„Lipo mi je danas biti s vama u gradu Trogiru, s obzirom na to da sam ja udana, odnosno moj svekar je iz Bristivice. Ja sam Baričevićka i ovdje u Trogiru živi i dio moje familije. Ovdje žive vrijedni i radišni ljudi koji svojim radom doprinose tome da je Trogir grad ugodnog i sigurnog življenja, a isto tako sve više i poželjna turistička destinacija. Čestitam gradonačelniku na svim realiziranim projektima koje ste maloprije prezentirali, a posebno čestitam nagrađenim laureatima“, kazala je Baričević.
MILANOVIĆ: “ŽIVOT SE ODVIJA LOKALNO, A EUROPA MORA OSTATI EUROPA NACIJA”
Predsjednik Republike Hrvatske Zoran Milanović u svom se govoru osvrnuo na važnost nacionalnog identiteta, očuvanja tradicije i položaja Hrvatske unutar Europske unije, istaknuvši kako je potrebno graditi otvorenu Europu koja poštuje posebnosti i interese svojih naroda.
„Život se odvija lokalno. Koncept nacije znači želju da s nekim živimo, dijelimo sudbinu i idemo u budućnost. Zalažem se za Europu nacija, ne zatvorenu i nacionalističku Europu, nego zajednicu slobodnih ljudi koji su svjesni svoje tradicije i identiteta. O europskim pitanjima treba odlučivati hladne glave, vodeći se vlastitim interesima i dogovorenim pravilima“, poručio je Milanović.
U završnom dijelu govora vratio se Trogiru i priči o čovjeku koji se u grad doselio kao mladić 1970. godine, iako nije bio iz Dalmacije. Ondje je izgradio posao, zasnovao obitelj i pronašao svoj dom.
„Govorio je: “Meni su Dalmacija i Trogir dali sve.” Došao je ovamo kao čovjek iz drugog kraja, izgradio posao, oženio domaću djevojku i zasnovao veliku obitelj. Trogir je za njega bio domovina. To je ono što grad može dati čovjeku – osjećaj pripadnosti i mogućnost da postane dio zajednice“, kazao je Milanović.
DODIJELJENA JAVNA PRIZNANJA GRADA TROGIRA ZA 2026. GODINU
Nakon prigodnih govora uslijedila je dodjela javnih priznanja Grada Trogira za 2026. godinu, kojima su nagrađeni pojedinci i kolektivi za izniman doprinos sportu, kulturi, humanitarnom radu i društvenom životu grada.
Nagradu Grada Trogira za životno djelo, posthumno, dobili su:
– Vatromir Srhoj, prof. dr. sc., istaknuti znanstvenik i sportski stručnjak koji je cijeli život posvetio rukometu i znanosti. Bio je uspješan trener ženskog rukometnog kluba Trogir 73, izbornik i prvi trener hrvatske rukometne reprezentacije nakon osamostaljenja Hrvatske. Svojim znanstvenim radom dao je značajan doprinos istraživanju rukometne igre i antropološkog statusa djece i mladih, a sudjelovao je i u osnivanju Kluba ritmičke gimnastike Rusulice. Posebno se isticao humanitarnim djelovanjem i dugogodišnjim prikupljanjem božićnih darova za djecu branitelja, udrugu TOMS i Dječji dom Maestral.
– Frane Halbarth, istaknuti trogirski sportaš i jedan od najuspješnijih hrvatskih podvodnih ribolovaca. Tijekom bogate sportske karijere osvojio je dva naslova državnog prvaka, naslov prvaka Europe 1983. godine, Europski kup 1981. godine te drugo mjesto na Svjetskom prvenstvu 1987. godine. Proglašen je najboljim sportašem Trogira 1987. godine, a stekao je i status sportaša međunarodnog razreda. Bio je i dragovoljac Domovinskog rata, u kojem je sudjelovao kao pomorski diverzant.
Skupnu nagradu Grada Trogira dobili su:
– Udruga veteranskih rukometašica „Veteranka“ Trogir, koja ove godine obilježava 25 godina kontinuiranog djelovanja. Udruga okuplja bivše rukometašice različitih generacija te promiče sport, rekreaciju, zdrav način života i zajedništvo. Uz brojne sportske uspjehe na međunarodnim veteranskim turnirima, članice se ističu humanitarnim radom, volonterskim aktivnostima, zaštitom okoliša i pomoći drugim udrugama. Posebno se ističe njihov angažman u očuvanju ženskog rukometa u Trogiru, gdje su volonterski preuzele obveze upravljanja i vođenja ŽRK-a Trogir 58.
– Mandolinski orkestar KUD-a „Kvadrilja“ Trogir, za dugogodišnji doprinos očuvanju i promicanju tradicijske glazbe i kulturne baštine. Orkestar djeluje od 1972. godine, a posebno priznanje zaslužio je snimanjem profesionalnog nosača zvuka s tradicijskim plesovima Trogira i srednje Dalmacije. Album obuhvaća Trogirsku četvorku – Kvadrilju, Šotić, Stare splitske plesove, plesove otoka Korčule i Brača te završno kolo iz opere Ero s onoga svijeta. Projekt predstavlja vrijedan glazbeni i etnografski zapis namijenjen očuvanju i prenošenju tradicije budućim generacijama. Orkestar je 2025. godine osvojio prvo mjesto na natjecanju Mandolina Imota u kategoriji komornih orkestara.
Osobnu nagradu Grada Trogira dobio je:
– Zvonko Horvat, za humanitarni doprinos i plemenit čin dobrovoljnog darivanja krvi, koju je darovao čak 95 puta.
Plaketu Grada Trogira – Grb Grada Trogira dobio je:
– Odred izviđača Trogir, koji ove godine obilježava 70 godina neprekidnog rada i djelovanja. Tijekom sedam desetljeća Odred je odgojio brojne generacije mladih u duhu zajedništva, solidarnosti, ljubavi prema prirodi i društvene odgovornosti. Posebno se ističe volonterskim angažmanom, sudjelovanjem u akcijama pošumljavanja Boranka te dugogodišnjom suradnjom s Gradskim društvom Crvenog križa Trogir.
Medalju Grada Trogira dobili su:
– Michael Bauer
– Stjepan Jurčević (posthumno)
– kapetan Milivoj Farčić
– dr. Nikica Mlačić Bojić
Dodjelom javnih priznanja odana je počast pojedincima i kolektivima koji su svojim znanjem, radom, sportskim uspjesima, humanitarnošću i predanošću ostavili značajan trag u životu grada.
Svečana sjednica završila je u znaku zahvalnosti svim laureatima, ali i podsjetnika da se identitet Trogira ne čuva samo njegovim povijesnim spomenicima, nego prije svega ljudima koji svojim djelovanjem čine njegovu sadašnjost i budućnost.
A.L.
Foto: Dino Čaljkušić
