Nakon što je Grad Trogir za građane organizirao izuzetno uspješnu javnu prezentaciju projekta uređenja „Zelenog prstena stare gradske jezgre“ i trga ispred crkve sv. Dominika uz gradsku rivu, predstavljeni su i urbanistički projekti uređenja čiovske obale s njezine istočne i zapadne strane te projekt uređenja dijela obalnog pojasa uvale Saldun na jugozapadnom dijelu toga otoka.
Idejno rješenje uređenja te uvale predstavio je dipl.ing.građ. Ivica Galasso, direktor tvrtke POMORSKI PROJEKTI d.o.o. iz Splita, inače eminentni stručnjak uređenja priobalnih pojaseva i plaža duž Jadranske obale, koji već ima zapažene rezultate projektiranja nekoliko takvih lokacija u Trogiru među kojima je i trajektno pristanište za Drvenik. Boris Zokić iz iste tvrtke iznio je projektno rješenje uređenja dijela obalnog pojasa od starog čiovskog mosta do Duhanke, odnosno od Madirazzinog mula do Duhanke, a arhitekti Mate Žaja i Ivan Radeljak iz Studia OMNIARH d.o.o., predočili su građanima kako bi u ne tako dalekoj budućnosti trebao izgledati dio čiovske obale od starog mosta do Lučice.
Riječ je o projektima za iduća desetljeća, možda i stoljeća, koji će promijeniti vizure otoka Čiova sa sjeverne strane na koju pogled puca iz stare UNESCO-ove gradske jezgre Trogira i one kopnene koja vodi cestom prema Splitu.
Saldunska uvala u čijoj neposrednoj blizini je istoimeno gusto turističko naselje s brojnim apartmanima i vilama s bazenima za odmor, potom na zapadnoj strani brodogradilište i nedaleko njega nekad kultna, a danas potpuno devastirana plaža Saldun nekad zvana “Đuro Đaković”, nije baš laki “zalogaj” za projektante što je potvrdio i Galasso.
- Trebalo je napraviti zahvate kako bi se udovoljilo strujama i morskim valovima u kontaktu s obalom, a s druge strane također i vizuri samog krajolika koji je prirodno sačuvan. Kad su se „poklopile“ te dvije strane u projektu kazali smo da smo ostvarili dodanu vrijednost u tom prostoru, kazao je Galasso.
- Ima još jedan pojam koji je jako bitan za istaknuti, a to je kultnost plaže na kojoj su se događale prve ljubavi, razočaranja, šetnje… Nismo htjeli mijenjati memoriju plaže nego prilagoditi je tome, i to je bila misao vodilja pri projektiranju, dodao je.
Opisujući budući izgled poteza od zapada gdje je brodogradilište do kampa Rožac na istoku naglasio je kako će se na cijelom priobalnom potezu urediti šetnica na koju će se moći spustiti cestom. Galasso tvrdi kako se uređenje plaže može realizirati po fazama i vjeruje da će Grad Trogir s obzirom na zainteresiranost relativno brzo reagirati. Procijenio je kako bi se rezultati u prostoru mogli vidjeti već za pet godina.
Što se pak tiče projekta uređenja obalnog pojasa od starog čiovskog mosta do Duhanke arhitekt Zokić je kazao kako taj prostor ne traži velike intervencije te da je podijeljen u četiri zone.
- Predvidjeli smo rekonstrukciju županijske ceste na kojoj trenutačno vlada pravi kaos te rekonstrukciju Madirazzinog mula kao i novi obalni zid. U zoni A planira se urediti park koji treba ostvariti vizualni kontakt Trogira i tamošnje crkvice, a unutar parka hortikulturu poput pinija i niskog raslinja. Zona B uključuje parkirališna mjesta njih 23, klupe, drvored. U zoni C je šetnica kroz tamošnju lučicu, a to je ujedno i središnji dio dok je u zoni D Madirazzin mul koji treba sanirati, obalu proširiti, popločati i formirati parking, pojasnio je Zokić.
Rekao je kako će zbog morskih plima trebati podići obalni zid i cestu za 30-40 cm više nego što je sada. Naglasio je i zaključio kako spomenuti projekt rješava plavljenje, formira šetnicu i javni park.
Projekt uređenja dijela od starog čiovskog mosta do Lučice koji obuhvaća 250 metara zapadne obale čiovske rive, a kojega je izradio dvojac Žaja-Radeljak kako su istaknuli trajno će riješiti tamošnji ključni problem plavljenja, nered u prometu, posebno onog u stanju mirovanja, prolaz pješaka, arhitektonske barijere.
- Obala je izbačena nekoliko metara vani, „viškovi“ ceste pretvoreni su u uređena parking mjesta, gdje je god bilo moguće predvidjeli smo hortikulturno uređenje, ucrtali smo dva autobusna stajališta umjesto sadašnjeg jednog, uveli smo dostavna mjesta, novi pješački prijelaz prema dječjem vrtiću…, kazao je arhitekt Žaja.
Ustvrdio je kako je projekt izuzetno zahtjevan te da traži dodatno uključenje struke glede rješavanja odvodnje, obalnog zida i prometnice.
Građani su najviše bili zainteresirani koji će od tri predstavljena projekta imati prioritet u realizaciji. Gradonačelnik je odgovorio kako će to biti projekt uređenja dijela obalnog pojasa od starog mosta do Duhanke za koji je već ishođena i građevinska dozvola.
- Prvenstveno se želim zahvaliti brojim sugrađanima koji su došli na prezentaciju projekta. Nekidan je isti slučaj bio i kad smo predstavljali uređenje parkova u jezgri. To je kod nas već standardna praksa koja ne bi imala smisla da ne postoji interes ljudi da sudjeluju u odlukama koje se tiču svih nas i koje će nam oblikovati svakodnevicu za godine i desetljeća koja slijede. Želimo da svaki veliki projekt, pogotovo one koji zadiru u javne površine, radimo u suradnji s građanima. Često izvrsne ideje dolaze upravo iz njihovog svakodnevnog iskustva na nekim lokacijama. I ovaj put bilo je puno konstruktivnih komentara koji će biti uzeti u obzir tako da je javna prezentacija dobila puni smisao. Uređenje čiovskih obala je krucijalan, zahtjevan projekt koji smo dugo pripremali. Potez od Lučice do Duhanke posebno je zahtjevan i kompleksan jer uključuje tri investitora – Grad, ŽUC i Lučku upravu. Osim toga, specifičan je jer traži podizanje obala. Već neko vrijeme mi u Trogiru najglasnije problematiziramo plavljenja kojima su izloženi povijesni gradovi na Jadranu, ali ponosan sam što mogu reći da ih mi i rješavamo kroz ovaj projekt, kroz spomenuti projekt uređenja parkova Fortin i Žudika i kroz veliki projekt uređenja poteza od Solina do tržnice. Tehnička dokumentacija za čiovske obale je uglavnom spremna, ostaju nam formalno pravne stvari i ishođenje dozvola, a potom i financiranje. Realno je da će potez između dva mosta prvi ići u realizaciju i tu očekujem podršku i sudjelovanje ŽUC-a i Lučke uprave, koja deklarativno postoji, ali važno je da se tako pokaže i u praksi jer bez njih nije moguće realizirati ovaj projekt. Nakon toga išao bi dio prema Lučici, gdje će najzahtjevnije biti riješiti oborinsku odvodnju. Treći bi bio potez od kraja brodogradilišta do Salduna. To je razvojni projekt koji će promijeniti vizuru južne strane Čiova, koji podrazumijeva uređenje šetnice, plaže, ugostiteljske objekte, uređenje pristupa pomorskom dobru. Obalni pojas je najvrjednije što imamo i prema njemu se odnosimo odgovorno, strateški i s ciljem da to bude kvalitetna, sveobuhvatna investicija koja će služiti ljudima i štititi grad, istaknuo je gradonačelnik Ante Bilić.
Foto: Dino Čaljkušić
GORDANA DRAGAN