U cilju očuvanja kulturne i povijesne baštine koje bi se trebalo temeljiti na zajedništvu svih građana, u Trogiru je osnovano Društvo “Kameni cvit”.
- Ponukani lošim gospodarenjem i nebrigom kako o materijalnoj tako i nematerijalnoj baštini, kao i lošim upravljanjem i gospodarenjem gradskim resursima, grupa štovatelja Trogira ima rješenja i ideje kako pomoći lokalnoj samoupravi da što bolje i učinkovitije gospodari njima. Stoga su začetnici tih idejnih projekata 22. veljače osnovali Društvo “Kameni cvit”. Na osnivačkoj skupštini bilo je 36 naših sugrađana koji vole svoj grad i koji svojim radom žele namicati i usmjeravati financijska sredstva u očuvanje i revitalizaciju kulturnih dobara te savjetovati lokalnu samoupravu o očuvanju teritorijalne cjelovitosti te urbanom razvoju grada i infrastrukture u njegovim katastarskim granicama. Na osnivačkoj Skupštini u članstvo se uključilo njih 27, a do danas brojimo pedesetak članova, kazuje predsjednik Društva Miljenko Rilje.
- Svatko tko dođe u drevni Trogir iznenađen je njegovom ljepotom, ali činjenica je da grad vapi za boljim uređenjem kulturno-povijesnih spomenika, prije svega svojih utvrda poput kule Kamerlengo, kule sv. Marka, starih zidina, bezbroj crkava, pročelja, krovišta kao i drugih vrijednih starina. Iznad svega zgroženi smo sa stanjem i nebrigom o pločniku na samom gradskom trgu. Potaknuti primjerom dubrovačkog društva kao i velikog uspjeha susjednog nam šibenskog “Juraj Dalmatinac” odlučili smo osnovati naše koje će skrbiti o kulturnom blagu kojega imamo, dodaje.
- Trogir je grad neprekinutog povijesnog kontinuiteta još od vremena prapovijesti, mjesto u kojemu su svoje tragove ostavili brojni graditelji, umjetnici, pisci… kao i lokalni majstori ali i obični stanovnici koji su u njemu živjeli. Kamen po kamen stoljećima se gradio taj hrvatski kameni ljepotan, grad kojega smo naslijedili s obvezom održavanja i očuvanja. Nije Trogir slučajno uvršten na UNESCO-vu listu zaštićenih spomenika kulture, on je to zaslužio, zato je naša obveza doprinositi održavanju njegovih spomenika. Neupitan je dosadašnji trud svih uključenih u revitalizaciju baštine ali uvijek se može bolje, a potrebe su velike. Zato, cilj Društva nije puko kritizerstvo, već zajedničko djelovanje sa srodnim udrugama u kulturi, kulturnim ustanovama i službama, crkvenim institucijama, kojima bi očuvanje baštine trebalo biti na prvom mjestu. Na tom tragu spremni smo pomagati gradskim vlastima, naime, biti njihov partner u projektima koji će doprinijeti boljem i ljepšem životu u gradu, pojašnjava Rilje.
Doznajemo kako će se financiranje Društva temeljiti isključivo na donacijama, koje neće sjedati na njegov račun već će se novac usmjeravati direktno na račun kulturnih ustanova i drugih koji imaju izrađene projekte za potrebnu obnovu. Prva od takvih ustanova je veli Rilje, Muzej grada Trogira za koje Društvo planira prikupiti oko 100 000 eura za obnovu palače Garagnin – Fanfogna u kojoj se nalazi.
Početkom travnja članovi planiraju organizirati pošumljavanje jedne od požarom opustošenih gradskih lokacija, jedan od imperativa im je trogirsku slasticu rafiol zaštititi kao nematerijalnu kulturnu baštinu te organizirati radionice o tome kako se on priprema.
Riljina je želja privući mlade u Društvo. “Ajmo svi skupa napraviti nešto za grad. I “lijevi” i “desni”, a tko će navečer ići u čije stranačke prostorije to me ne zanima. U Društvu politici nema mjesta!” poručuje.
Na osnivačkoj Skupštini za podpredsjednice Društva su imenovane: Sandra Palada i Helga Mihanović – Lučin, tajnica je Ljiljana Šoda, a u Nadzorni odbor su: Perica Ivković i Sandro Hrabar.
Upravni odbor čine: Sandra Palada, Helga Mihanović – Lučin, Ljiljana Šoda, Mila Bilić, Sandra Maškarić, Amalija Skelin, dr.sc. Fani Celio – Cega, prof.dr.sc. Goran Dodig, Miljenko Rilje, Josip Odak, Franko Maravić, Damir Zaradić i Romeo Palada.
U tekstu je objavljeno ime 𝙋𝙀𝙏𝙍𝘼 𝙉𝙊𝙑𝘼𝙆𝘼 kao člana Nadzornog odbora, međutim predsjednik društva Miljenko Rilje izvijestio nas je kako je njegovo ime navedeno pogreškom te da spomenuti uopće nije član duštva.
GORDANA DRAGAN
