Iako smo u trećem kolovoškom tjednu, u Okrugu se trenutačno odmara oko 8000 gostiju među kojima su najbrojniji Poljaci, Nijemci, Mađari i Česi, doznajemo od direktora okruškog ureda Turističke zajednice Domagoja Miše.
Gdje ih više smjeste, zapitat će se mnogi kad čuju da je ta općina na zapadnoj strani Čiova ugostila samo u jednom danu, a to je bilo 8.kolovoza, čak 10 365 turista. Otprilike isto toliko bilo ih je i 25. srpnja što je podatak koji bi trebao alarmirati Hrvatske ceste i podsjetiti ih da je čiovski most u fazi u kojoj je bio i prije godinu dana. I da nam se ne piše dobro bude li i sljedeće godine u istoj fazi.
Kako bilo, turisti nas vole jer da nije tako ne bi okruški turizam, koji i najviše trpi zbog prometnih gužvi na Čiovu, rušio sve rekorde u noćenjima, a njih je u prvih sedam ovogodišnjih mjeseci, uključujući i dva kolovoška tjedna, bilo čak 551 585 ili 13 posto više. Isti rast zabilježen je i u dolascima kojih je bilo 71 520, predsezona je također bila odlična, a srpanjska rupa ne samo da je izostala nego je u tom mjesecu ostavren rast od 14 posto.
Miše je, u razgovoru za Trogirski portal, rekao da će ovogodišnja sezona biti rekordna što znači da bi mogli dostići 700 000 noćenja ili 80 000 više nego lani.
-Prošlogodišnja sezona bila je odlična, no ova će biti rekordna u svim segmentima poslovanja. Dobro smo se pripremili, osmislili razne programe i manifestacije u sklopu Okruškog ljeta koje će u petak završiti, kaže Miše, dodajući kako time ne završava i sezona koja će se nastaviti i u rujnu.
Osim četiri, gore spomenute, nacionalne skupine koje najizdašnije pune općinski proračun i budžete privatnih iznajmljivača, ugostitelja i trgovaca, Okrug obožavaju i Norvežani te domaći gosti koji su se pozicionirali na šesto mjesto.
Gosti se u Okrugu prosječno se zadržavaju tjedan dana što je zadovoljavajući prosjek, a na raspolaganju im je prekrasna iako kupačima i ručnicima načičkana plaža, od Boga dane uvale na južnoj strani Čiova gdje su smješteni i neki od tridesetak ugostiteljskih objekata, dobra brodska veza s obližnjim Trogirom…
Sve u svemu, bolje ne može. Priznaje to i čelni čovjek dalmatinskog turizma Joško Stella navodeći Okrug kao primjer na koji će se odnositi buduća strategija održivog razvoja u turizmu. S jedne strane, fantastični turistički rezultati, brojke do plafona, lova do krova. Nasuprot tome posljedice: zagušenost mjesta u kojem broj turista u sezoni za dva i pol puta premaši broj stanovnika, nedostatna komunalna infrastruktura, pretjerana apartmanizacija. No to je već neka druga priča. Dok turizam i gole brojke donose financijsku korist, valja se veseliti još jednoj rekordnoj turističkoj žetvi.
