Požar u Segetu Gornjem te Planom pokraj Trogira bio je najveći u Hrvatskoj od početka godine u kojemu je opožareno više od 1600 hektara. Dok se zbrajaju razmjeri štete izgorjele vegetacije, nitko ne spominje životinjski svijet, tim više što se na tom potezu nalazi lovište Lovačke udruge “Trogir”. Stoga su iz Udruge odlučili progovoriti o tom problemu te podnijeti tužbu protiv počinitelja i tražiti naknadu u čemu će ih podržati Lovački savez Splitsko – dalmatinske županije. Prema njihovoj procjeni štete koje se odnose na lovno-tehničke i lovno – gospodarske objekte: pojilišta, hranilišta, osmatračnice, solilišta te divljač iznosi više od stotinu tisuća kuna.
- Požar je krenuo iz susjednog, segetskog lovišta “Kuna” te se nošen vjetrom “prebacio” u naše, gdje je i napravio najveću štetu. Svaka elementarna nepogoda dolazi brzo, bez najave te u hipu ostavlja pustoš iza sebe. U ovom trenutku znamo da nam je otprilike dvije trećine lovišta, pretvoreno doslovno u prah i pepeo, kazuje predsjednik trogirskih lovaca Goran Džimbeg.
Doznajemo kako ovih dana očekuju službeno izvješće Javne vatrogasne postrojbe grada Trogira o točnoj lokaciji i površini opožarenog područja nakon čega će organizirano izići u lovište i detaljno pregledati lovno-tehničke objekte, opožareni biljni svijet (floru), te izvršiti prebrojavanje divljači.
- Uglavnom moramo sačiniti reviziju biljnog i životinjskog fonda. Spomenuo bih kako smo dobili službeno riješenje lovnog inspektora o zabrani bilo kakvih lovačkih aktivnosti na opožarenoj površini u iduća tri mjeseca, što bezrezervno podupirem. Te sankcije se mogu i produžiti, a ovisit će o stanju u lovištu. No one ne isključuju njegovo održavanje i brigu o preostaloj divljači. Kao savjesni ljudi i odgovorni lovci, moramo prioniti poslu, obnoviti kamenice, napuniti ih svježom vodom, iznijeti hranu divljači i ponašati se kao dobri gospodari te nadati se da će se divljač vratiti na opožareno područje kada se steknu uvjeti, odnosno nikne mlada trava. Puno je posla i ne bojimo ga se. Imamo volje i znanja, zasukat ćemo rukave te napraviti sve što je u našoj moći da što prije saniramo lovište. Pritom ćemo zasigurno morati tražiti pomoć mjerodavnih, pojašnjava Džimbeg.
Pitamo ga koja divljač tamo obitava i dobivamo odgovor.
- U kopnenom dijelu našeg lovišta, jer imamo i drugo na otoku Čiovu, od plemenite divljači obitavaju fazani, šumska šljuka i prepelica, zec, divlja svinja, posljednjih desetak godina i srna te kraljica dalmatinskog krša, jarebica kamenjarka (girvna) i upravo nam je ona najveći problem jer je najviše ugrožena. Podsjetio bih na to kako se tamo mogu naći i predatori poput: lasica, kuna, lisica, čaglja, ponekad nas posjeti i vuk, vrane, čavke, šojke, škanjci, sove.
Džimbeg se žali što su požari uništili i čiovsko lovište koje je ovog ljeta u srpnju gorjelo na dvije lokacije, gotovo istim kao i lani. Ljubitelj ne samo faune, već i flore kaže kako vizuru prelijepog Trogira (odnosno njegovih okolnih izgorjelih brda) koja sada ostavljaju otužnu sliku moramo početi mijenjati, sadeći masline s čime će lovci, uz stručnu pomoć, započeti u siječnju iduće godine.
GORDANA DRAGAN
Foto: Ivan Turković
