Lujana Paraman, arheologinja pri Muzeju grada Trogira o istraživanjima u ovoj godini

4. ožujka 2021.

1382

ARHEOLOŠKA BAŠTINA TROGIRA PREDSTAVLJENA U DOMAĆIM, EUROPSKIM PUBLIKACIJAMA TE ZNANSTVENIM SKUPOVIMA – ČAK I U AMERICI

Na polju arheologije i arheoloških istraživanja u 2021. godini Muzej grada Trogira u suradnji s domaćim i inozemnim institucijama i stručnjacima nastavlja s radom na više projekata. Tim povodom razgovarali smo s muzejskom arheologinjom Lujanom Paraman.

U javnosti je već poznat projekt “Trogir Through Time”, hrvatsko-austrijski znanstveno-istraživački projekt koji se realizira u suradnji Vašeg Muzeja, odnosno Vas te Instituta za arheologiju u Zagrebu (dr. sc. Marina Ugarković), a uz potporu Austrijskog arheološkog instituta Austrijske akademije za znanost u Beču (priv. doz. mag. dr. Martin Steskal), te Ministarstva kulture i medija Republike Hrvatske i Grada Trogira.

Kako on napreduje?

Projekt „Trogir Through Time“ uspostavljen je tijekom 2017. godine s ciljem prikupljanja novih podataka koji bi rasvijetlili slabo poznatu povijest Trogira (antički Tragurion/Tragurium) i njegove okolice te omogućiti njezinu znanstveno-stručnu i popularnu valorizaciju. Kroz arheološko istraživanje, kombinirajući neinvazivne metode (terenski pregled, daljinsko istraživanje, topografsko dokumentiranje i geofizičke metode), manja usmjerena iskopavanja i interdisciplinarni pristup u obradi prikupljenih podataka, namjera je projekta steći bolji uvid u različite aspekte transformiranja krajolika i kulturnih identiteta zajednica širega trogirskog prostora, u razdoblju od početka željeznog doba (1 tisućljeće pr. n. e.) do kraja kasne antike (7. st.). Značajne civilizacijske promjene u ovom razdoblju, nastale kao posljedica interakcije lokalnoga željeznodobnog stanovništva s novopridošlim Grcima, a potom i Rimljanima, zacrtale su smjer daljnjeg razvoja Trogira i trogirskog područja i u narednom, srednjovjekovnom razdoblju.

Nakon arheološkog iskopavanja u povijesnoj jezgri Trogira 2018. godine te terenskog pregleda i dokumentiranja prapovijesnih nalazišta na širem trogirskom području (naselja Seget Gornji i Bristivica općine Seget te Blizna Gornja i Vinišće općine Marina) u 2019. godini, treća istraživačka kampanja u sklopu projekta je usmjerena na veliko prapovijesno gradinsko utvrđenje Sutilija iznad Segeta Donjeg, čiji ostatci arhitekture te površinski nalazi ukazuju na to da je riječ o ključnom nalazištu za poznavanje i rekonstrukciju života trogirske prapovijesne zajednice, tim više jer se ostatci prapovijesne faze naselja u Trogiru, koji datiraju najmanje od srednjeg brončanog doba (oko 1600 godina pr. n. e.), uslijed podizanja morske razine danas nalaze duboko ispod morske površine. Ovo kompleksno nalazište, koje osim prapovijesnog utvrđenja u vršnom dijelu brda Sutilija obuhvaća i ostatke povijesnih kamenoloma od rimskog do novovjekovnog razdoblja na njegovim južnim i istočnim padinama, zbog ugroženosti modernom eksploatacijom tehničkog kamena u kamenolomu Seget – sjever u fokusu je istraživanja Muzeja grada Trogira i kontinuiranog rada na njegovoj valorizaciji još od 2013. godine.

Samo iskopavanje na Sutiliji originalno je planirano za 2020. godinu, ali smo zbog situacije s Covid-19 virusom morali malo odgoditi planove te se nadamo da će nam se austrijski dio istraživačkog tima napokon moći pridružiti na jesen. Treba istaknuti da je značaj Sutilije za poznavanje ne samo trogirske, nego i dalmatinske prapovijesti vrlo dobro poznat u stručnim krugovima, tako da svi s nestrpljenjem iščekujemo početak iskopavanja na nalazištu, a posebice studenti arheologije od kojih smo često prošle godine dobivali upite o mogućnostima sudjelovanja na samom iskopavanju.

Planirate i istraživanje povijesne jezgre Trogira.

Osim iskopavanja na Sutiliji, u sklopu ovogodišnje kampanje planiram i nedestruktivana istraživanja tzv. geofizičkim metodama unutar same povijesne jezgre Trogira, za koja se nadamo da će nam pružiti uvid u ostatke starijih urbanističkih faza skrivenih ispod današnjih gradskih hodnih površina te omogućiti planiranje daljnjih usmjerenih istraživanja u povijesnoj jezgri, a potencijalno i prezentaciju arhitektonskih ostataka na nekoj od gradskih javnih površina. Osim što je atraktivna u turističkom smislu, takva bi prezentacija građanima Trogira i njegovim posjetiteljima omogućila jasniji uvid i svijest o doista bogatoj tisućljetnoj prošlosti koja se skriva pod našim nogama, a čiji smo svi baštinici i kao takvu je trebamo sačuvati.

Za sada je takav neposredni susret sa starijim urbanističkim fazama Trogira moguć samo u lapidariju Muzeja grada Trogira, gdje su in situ prezentirani ostatci gradske ulice i temelja stambenih kuća helenističke urbanističke faze grada (2. – 1. st. pr. n. e.) otkriveni prilikom obnove i uređenja zgrade u kojoj je smješten lapidarij u iskopavanju koje je još 1978. godine vodio prof. dr. sc. Ivo Babić, tada ravnatelj Muzeja grada Trogira. Upravo je to istraživanje po prvi put iznijelo na vidjelo ne samo ostatke antičke, već i prapovijesne faze te potvrdilo kontinuitet življenja u Trogiru barem od srednjeg brončanog doba, odnosno od oko 1600 godina prije n. e., datuma na koji je ukazala radiokarbonska analiza ugljena iz prapovijesnog sloja. Upravo ovih dana iz tiska izlazi i dugo očekivana publikacija rezultata ovih iskopavanja s pregledom najznačajnijih pronađenih pokretnih nalaza, u nakladi “Radovana”, Društva za zaštitu kulturnih dobara Trogira, na kojoj sam intenzivno radila tijekom 2018. i 2019. godine s prof. Babićem i prof. dr. sc. Brankom Kiriginom, a koja će omogućiti predstavljanje ovih spoznaja kako stručnoj tako i široj trogirskoj javnosti, kao i suvremenu prezentaciju ovih ostataka i pronađenog materijala u sklopu obnove i novog stalnog postava lapidarija za koji smo tijekom 2020. godine uz potporu Ministarstva kulture i medija započeli s fazom izrade projektne dokumentacije.

U međuvremenu u sklopu projekta „Trogir Through Time“ pripremate i monografsku publikaciju rezultata arheološkog iskopavanja u nedavno obnovljenoj kući bana Petra Berislavića koja bi, prema našem saznanju, trebala izaći iz tiska do kraja godine.

Riječ je i iskopavanju iz 1990. godine, jednom od niza iskopavanja koja je proveo Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture u Splitu, a koja su tijekom 1980-ih i 1990-ih na javnim gradskim površinama i u prizemljima brojnih kuća otkrila elemente starijih urbanističkih faza Trogira od helenističkog razdoblja do ranog i razvijenog srednjeg vijeka. Uz ostatke kuća i gradske ulice iz helenističko-rimskog perioda te romaničke faze izgradnje same kuće (temeljito obnovljene u 15. stoljeću), iskopavanje u kući Berislavić iznijelo je na vidjelo više od 3600 ulomaka predmeta svakodnevne uporabe pohranjenih u Arheološkoj zbirci MGT, u prvom redu opreme kuća i kućanstava u različitim fazama življenja (keramičko fino stolno, kućansko i kuhinjsko posuđe, amfore, stakleno posuđe, gotička prozorska stakla, kameno oruđe), ali i brončanog novca te ulomaka sekundarno iskorištenih (kasno) antičkih kamenih spomenika. Uz voditeljicu istraživanja Ivanku Kamenjarin, danas višu kustosicu Muzeja grada Kaštela te voditelje “Trogir Through Time”projekta na obradi povijesti same palače te rezultata istraživanja i stručnoj obradi pronađenih predmeta sudjeluju i ravnateljica Muzeja grada Trogira dr. sc. Fani Celio Cega, kolegice Vedrana Supan, kustosica Muzeja grada Splita, Anamarija Eterović Borzić, viša kustosica Muzeja antičkog stakla u Zadru, dr. sc. Samantha Garwood sa Sveučilišta u Scheffieldu te kolega Eduard Visković iz tvrtke Kantharos d.o.o. s Hvara.

Što je s ostalim projektima i suradnjama?

U ovoj godini Muzej grada Trogira započinje i s projektom sustavnog terenskog pregleda općine Marina. Uz potporu Općine Marina, višegodišnji projekt će se odvijati u suradnji s kolegicom dr. sc. Filomenom Sirovicom iz Arheološkog muzeja u Zagrebu, koja slične projekte provodi u Hrvatskom Zagorju i na otoku Krku. Iako je marinsko područje (kao uostalom i trogirsko) slabo istraženo, riječ je o izvrsno očuvanom kulturno-povijesnom krajoliku s kontinuitetom naseljenosti od neolitičkog razdoblja do danas. Kroz prikupljanje podataka o materijalnim ostatcima i nalazima iz svih razdoblja cilj je projekta steći detaljan uvid u kulturno-povijesnu baštinu marinskog područja te stvoriti bazu za njezinu adekvatnu valorizaciju i prezentaciju, daljnja ciljana istraživanja, kao i podlogu za njezinu zaštitu i očuvanje za buduće generacije u prostorno-planskim dokumentima.

Osim projekta “Trogir Through Time” i sustavnog terenskog pregleda Općine Marina potrebno je istaknuti i suradnju s dr. sc. Annom Osterholtz s Državnog sveučilišta u Mississippiju, SAD na bioantropološkim i kemijskim istraživanjima ljudskog osteološkog materijala otkrivenog istraživanjima rimskodobnih groblja u Trogiru (1. – 7. st.) koja je do sada obuhvatila analizu ostataka preko 80 individua s groblja na lokalitetima Dragulin (MGT 2016.) i Dobrić (Palisada d.o.o. 2011.), a po smirivanju situacije s pandemijom očekujemo i nastavak suradnje na analizi kostiju oko 70 pokojnika pronađenih prilikom prošlogodišnjeg iskopavanja lokaliteta Dobrić (Kaukal d.o.o. 2020.).

Od 2018. godine kao vanjski suradnik Muzej grada Trogira uključen je i u međunarodni znanstveni projekt The genetics of Romans and related populations during Antiquity Sveučilišta u Stanfordu i Sveučilišta u Beču kojeg u Hrvatskoj koordinira dr. sc. Mario Novak s Instituta za antropologiju u Zagrebu, čiji je fokus proučavanje promjena u genetičkom materijalu među stanovnicima Rimskog Carstva i okolnih područja u razdoblju od početka željeznog doba do kraja kasne antike. Uz ovaj projekt međunarodnog značaja, kao vanjski suradnici od nedavno smo uključeni i u tri domaća znanstvena projekta pod vodstvom kolege prof. dr. sc. Ivora Karavanića s Odsjeka za arheologiju Sveučilišta u Zagrebu te kolegica dr. sc. Andreje Kudelić i dr. sc. Marine Ugarković s Instituta za arheologiju u Zagrebu, u sklopu kojih će se tematizirati i obrađivati paleolitičko nalazište na lokalitetu Krban koje smo otkrili 2016. prilikom istraživanja na trasi izgradnje spojne ceste 1 Mosta hrvatskih branitelja, te keramički i drugi materijal iz brončanog i željeznog doba te helenističkog razdoblja iz Trogira i sa šireg trogirskog područja.

Doista smo sretni i zahvalni što su mnogi strani i domaći stručnjaci prepoznali vrijednost Trogira i trogirske baštine, koju na ovaj ili onaj način žele uključiti u vlastita istraživanja. Upravo zahvaljujući suradnjama na brojnim istraživačkim projektima Muzej grada Trogira unatoč skučenim financijskim i ljudskim resursima koji prate rad malog lokalnog muzeja, može kvalitetno istraživati i predstavljati grad Trogir i njegovu baštinu. Kroz ove je suradnje arheološka baština Trogira i šireg trogirskog područja u samo nekoliko godina predstavljena u domaćim i europskim publikacijama, na domaćim i europskim znanstvenim skupovima, a imali smo priliku sudjelovati i predstavljati grad Trogir i na 84. godišnjem skupu Društva za američku arheologiju u Albuquerqueu, SAD.