Gradonačelnik Ante Bilić u intervju koji nam je dao s osvrtom na prošlogodišnje rezultate i planove za ovu 2026. godinu između ostalog naglasio je kako ima razloga da bude zadovoljan s lanjskim ostvarenjima, kako je Trogir konačno u poziciji da može ambiciozno ići u investicije koje nadilaze osnovne potrebe, kako mu je jedan od najdražih projekata onaj participativnog budžetiranja koji je potaknut prije osam godina radi izravne komunikacije s građanima te kako su mu najdraža postignuća u proteklim mandatima osigurana vrtićka mjesta za svu djecu i „Kantun kulture“ čime je značajno promijenjena svakodnevica sugrađana. Vodoopskrba je svakako vijest desetljeća za naš otoke, a do kraja ove godine započet će radovi, otkrio je.
Kraj godine je vrijeme kada se zbrajaju poslovni rezultati. Jeste li zadovoljni prošlogodišnjim? S čime najviše, a što je moglo i bolje?
Ne mogu biti nezadovoljan kada vidim što je sve iza nas. Od otvorenog višenamjenskog igrališta Krtine, obnovljenog igrališta Balancane, novog igrališta u Saldunu, pa do završenih radova na drugoj fazi šetnice do kamenog mosta i šest-sedam započetih velikih gradilišta – od POS-a, Starčevićeve, Garagnina…, pa do idejnog rješenja nove dvorane i osiguranog financiranja za vodoopskrbu Drvenika. Puno je stalo u prošlu godinu, ni izbori nisu ništa usporili niti su nas uspavali. Moram reći da me na poseban način motiviralo po treći put dobiti povjerenje građana. To mi je ogromna čast i priznanje, a sebi i kolegama sam postavio jak tempo i ciljeve jer želimo biti još bolji nego zadnjih osam godina. Bez građana ništa što smo napravili ne bi bilo moguće, ali naravno da uvijek nešto može bolje. Osobno nisam zadovoljan što partneri još ništa konkretno po pitanju čiovske sjeverne obale nisu napravili, a našlo bi se još toga. Mi nastavljamo vodit tihu, ali upornu politiku i svi ti rezultati će doći.
Usvojen je najvažniji gradski dokument, a to je gradski proračun za 2026. godinu i to u dosada rekordnom iznosu. Kako biste ga ocijenili?
Proračun nam je i obveza i kompas za 2026. godinu. Trogir je konačno u poziciji da može ambiciozno ići u investicije koje nadilaze one osnovne potrebe koje smo do sada rješavali, kao što su vrtići i nužne obnove infrastrukture. Proračun smo planirali odgovorno, uvijek računajući na ekonomske rizike, neizvjesnost vremena u kojemu živimo, ali istovremeno misleći na potrebe svih u našoj zajednici. Najveći dio sredstava utrošit će se komunalu i investicije, ali planirani su veći iznosi i za obrazovanje, socijalu, kulturu, sport… Ono što je najvažnije je da građani mogu biti sigurni da će gradska blagajna ostati stabilna, a kolege i ja smo već dokazali da znamo realizirati projekte koje smo obećali.
Koje biste projekte izdvojili za realizaciju i koliko je realna šansa da se oni u ovoj godini završe?
Negdje u lipnju imat ćemo sinkronizirani dovršetak nekoliko projekata vrijednih oko osam milijuna eura. To je rekonstrukcija Starčevićeve gdje će ulica postati dvotračna, s nogostupom i novom infrastrukturom i rasvjetom. Time rješavamo dugogodišnji problem prometne žile kucavice, dobiva se i funkcionalan alternativni put za izlazak i ulazak iz grada te sigurna i moderna prometnica. Završit će se energetska obnova sportske dvorane koja dobiva kvalitetnu izolaciju, ventilaciju, novi sustav grijanja i hlađenja, novi krov i otvore. Garagnin će već ovog ljeta konačno biti u službi građanima – onaj njegov glavni jugoistočni dio će biti sređen, s novom stazom, 15-ak novih klupa, urednom hortikulturom, novom rasvjetom i sustavom navodnjavanja. Jedan od najljepših parkova na Mediteranu opet će biti ugodno mjesto za odmoriti se u „debelom“ hladu. U narednim fazama uredit će se i ostali njegovi dijelovi te zgrada konjušnice. Drvenčani će pred ljeto dobiti uređeno okupljalište – trg Rudine dobit će popločanje, klupe, hortikulturu i manje igralište za djecu. Uoči turističke sezone bit će gotov veći dio radova uređenja šetnice do Pastoralnog centra, u sklopu koje će se urediti i proširiti plaža Brigi. Tamo ćemo imati reprezentativnu gradsku plažu, a šetnica će ukupno biti duga 1,1 kilometar. Do kraja godine započet će obnova ulice Rimski put i ulice Kneza Trpimira koja ide kroz Naselje, radimo na pripremi projekta za obnovu ulice Balancane i Put Krbana… Više od osam milijuna eura planirano je da će u proračun ući kroz vanjska financiranja, a tim novcem ćemo, između ostalog urediti šetnicu na Drveniku Velom i Timun u Arbaniji. Kreće se i u uređenje gradskog groblja, prva faza koja uključuje obnovu staza, zelenila, ogradnog zida, postavljanje nove opreme, uređenje dodatnih 20-ak novih grobnih mjesta te uređenje parkinga. Potom će uslijediti druga faza koja uključuje dodatno proširenje groblja. Ima tu još niz manjih projekata, puno će se raditi i na pripremi projektne dokumentacije, ali sve skupa čeka nas jedna produktivna godina. Uvijek postoji opcija da neki projekt dijelom prijeđe i u iduću godinu, ali najvažnije je da sve ide po planu.
Osim razvojne komponente, proračun ima i onu socijalnu. Izdvajanja za učenike, studente, umirovljenike, i ostale potrebite iz godine u godinu su sve veća.
Svjesni smo da se jedan dio naših sugrađana teško nosi s posljedicama inflacije, pogotovo oni koji od turizma izravno ne žive, iako turizam pomaže svima u zajednici jer tim prihodima financiramo javne projekte. Iznosi svih socijalnih davanja su zadnjih godina udvostručeni, proširili smo cenzuse, obuhvatili veći broj sugrađana financijskim pomoćima, uveli jednokratni dodatak za maturante, povećali iznose jednokratne pomoći Grada, uveli sufinanciranje potpomognute oplodnje, besplatne radne materijale osnovcima… Koristimo sve mehanizme kako bismo olakšali svakodnevni život sugrađana. Nadam se da će što manji broj građana biti u potrebi, a Grad će koliko god može pomagati. Vjerujem da kumulativno sve te mjere ipak čine razliku.
Grad znatna sredstva ulaže u proširenje vrtićkih kapaciteta, dječja igrališta, a intencija su za roditelje besplatni vrtići. Koliko je to ostvarivo?
To je ideja koja je prisutna od prvog dana, ali prioriteti su nam bili povećanje kapaciteta pa onda i kvalitete predškolskog odgoja, što smo i postigli u prve tri-četiri godine. Mi cijenu vrtića nismo mijenjali od 2018. kada smo je smanjivali u odnosu na ono što smo zatekli, a činjenica je da su cijene danas i tada nažalost neusporedive. Nismo do sada osjetili kroz komunikaciju s roditeljima ili sindikatom da je ta odluka nužna. Mislim da je puno važnije da smo uspjeli smjestiti svu našu djecu u vrtiće, da imamo dva nova moderna objekta te da smo potpisali Kolektivni ugovor s djelatnicima. Ponavljam, ideja postoji, a kada se ostvare preduvjeti da je stabilno i dugoročno možemo provoditi, onda ćemo pričati o njoj. Osobno bi mi bilo draže da najprije idemo u neke nove kapacitete.
U 2025. godini akcent je bio i na sportskoj infrastrukturi, što je izazvalo veliku potporu sportskih klubova i sportaša općenito kako onih koji su uključeni u klubove tako i rekreativaca.
Sport je esencijalni dio Trogira, broj sportaša i rekreativaca je sve veći i kao grad moramo odgovoriti na te potrebe i trendove. Nova dvorana je nužna ukoliko želimo servisirati potrebe klubova i pojedinaca te dati im uvjete da ostvaruju još bolje rezultate. Školska dvorana već godinama nema dovoljno termina za sve. Imamo idejno rješenje nove dvorane i po njemu će to biti najmoderniji sportski objekt u ovom dijelu Dalmacije. Naravno da je to veliki i zahtjevan projekt, ali radit će se fazno, uz sufinanciranja, maksimalno transparentno i siguran sam da ćemo ga uspješno privesti kraju, kao i sve do sada. Puno me veseli to kako su građani reagirali na višenamjenski sportski centar Krtine, a jedan vrlo sličan planiramo i u Arbaniji. Sve je više šetača i rekreativaca na novoj šetnici što samo pokazuje da su građanima potrebni takvi sadržaji. Siguran sam da će i nova dvorana vrlo brzo biti popunjena terminima i utakmicama. Sport je zdravo tkivo grada, svako dijete u dvorani ili na igralištu znači jedno dijete manje prepušteno mobitelu ili ulici, a ukoliko uz to dođu i dobri rezultati, još bolje.
Što se događa s kompleksom u Divuljama koji se u više navrata spominjao kao budući Hajdukov kamp?
Divulje su jedan u nizu primjera kako je država nažalost loš gospodar svojih prostora, pogotovo onih koji su joj daleko od očiju. Sjetimo se još i Vile Biance ili ruševne zgrade u Naselju za koju apeliramo godinama da se ogradi i da se zaštite građani i imovina, na što još nitko nije reagirao. Divulje su toliki potencijal, jedna izvanredna lokacija, sva potrebna infrastruktura je tu, ali Ministarstvo državne imovine još od Hajdukove inicijative da tamo gradi svoj kamp nije odgovorilo na upit. Koliko znam Hajduk je odustao, a mogli smo tamo imati najmoderniji nogometni centar u ovom dijelu Mediterana koji bi servisirao potrebe stotina sportaša i rekreativaca iz cijelog splitskog bazena, s ogromnim komercijalnim potencijalom, na kilometar udaljenosti od međunarodne zračne luke. Istovremeno Županija gradi atletski centar za Europske sveučilišne igre u Vučevici koja po zadnjem popisu stanovništva ima 44 stalnih mještana, dok nekoliko kilometara dalje još uvijek nema ništa od centra za gospodarenje otpadom. Nažalost, cijenu tih bizarnih i kardinalno loših odluka kao i uvijek plaćat će građani.
Nakon osam godina napokon je započela izgradnja POS-ovih stanova u Planom. To je jedan od primjera gdje je „zakazala“ država. Niste baš zbog toga zadovoljni, jer moglo je puno prije sve biti gotovo.
Istina je da su mi na polaganju kamena temeljca emocije bile pomiješane. Sretan sam što će 34 obitelji tamo riješiti svoje stambeno pitanje po cijeni znatno povoljnijoj nego što su tržišne, ali frustriran sam što je trebalo sedam godina od potpisa ugovora s APN-om da dođe taj dan postavljanja kamena temeljca. Grad je sve svoje obveze riješio na vrijeme, ali što to znači mladom čovjeku koji je u međuvremenu morao plaćati podstanarstvo ili veliku ratu kredita, a dijete mu je možda već pred fakultetom umjesto da je tamo imalo svoju dječju sobu. POS u Planom je nažalost idealan primjer koliko su nam spori procesi i jedna opomena svima da se ubrzamo i stavimo u službu građana za što i jesmo izabrani. Kao društvu obaveza nam je pomoći ljudima da riješe egzistenciju jer nemaju svi sreću da nešto naslijede. Nedopustivo je da nekome prođe pola života čekajući da institucije rade svoj posao.
I kada govorimo o pristaništu na otoku Drveniku Malom, država ne provodi svoje zakone, Gradu i Lučkoj upravi ruke su vezane, a ne daj Bože može se dogoditi tragedija.
Godinu i pet mjeseci Vlada kasni s donošenjem vlastite Uredbe o gradnji na pomorskom dobru koja treba definirati tko smije što raditi. Istovremeno raspadaju se obalni zidovi, pristaništa i mulovi, a Grad i Lučka uprava ne mogu ništa jer bi svaka naša intervencija bila mimo zakona. Jedno jače jugo i pristanište u Drveniku Malom neće biti u funkciji. Mul u Arbaniji isto se može raspasti, a sve zato jer netko u Zagrebu ne radi svoj posao. Da krenemo sutra u hitnu sanaciju, radili bismo ilegalno pa ispada da smo zakonski prisiljeni gledati katastrofu u nastajanju. Od novog Zakona o gradnji, do Zakona o pomorskom dobru, ova Vlada pokazuje što su joj prioriteti. Umjesto da djeluje preventivno, zaštiti prostor i obalni pojas kao najvrjednije što imamo, pokazuje apsolutnu nebrigu, a tu je nažalost Dalmacija često najveća “žrtva”.
Najveće međunarodne nagrade koje je dobio novi most preko Foše potvrđuju da je Trogir u stanju ponuditi estetiku i funkciju na svjetskoj razini. Zadnju riječ prepustili ste struci i to se pokazao pun pogodak.
Tako je, a nedavno je stigla i zadnja, više ne brojim koja po redu, nagrada za most preko Foše od stručnog žirija najznačajnijeg specijaliziranog magazina za arhitekturu i dizajn. Kada se radi po pravilima struke, onda to mora biti honorirano prije ili kasnije. Prava vrijednost se uvijek pokaže s vremenom, a za most preko Foše ipak nismo dugo čekali. Osobno mi je drago da sve ove nagrade dolaze i kao potvrda građanima Trogira da su birali transparentnu i projektnu vlast. Postavili smo neke standarde koje više nitko nikad neće smjeti zanemariti. Lijepo je živjeti u Trogiru kada čitaš da nezavisna, međunarodna i domaća struka prepoznaje kako se ovdje radi dobro.
I o još nekim projektima: uređenje prostora od Solina do malog kamenog mosta, parkova Fortin i Žudika, te Čiovske rive povjerili ste eminentnim stručnjacima.
Odlučili smo za sve velike projekte ići u javne urbanističke i arhitektonske natječaje. To je jedini ispravan, transparentan i najsigurniji put za dobiti najkvalitetnije rješenje. Naravno da Grad ima člana žirija, naravno da sugeriramo oblikovanje samog natječaja, ali konačnu odluku mora donijeti struka. Ponosan sam što smo uspostavili tu praksu, od mosta preko Foše, pojasa tržnica – Soline do nove sportske dvorane, a bit će toga još i u budućnosti jer takve odluke o intervenciji u javni prostor ne može donositi naš interni tim od nekoliko ljudi jer se nama, eto, učinilo da je neko rješenje bolje. Poštivanje i uključivanje struke jedini je način za dobiti dugoročna i kvalitetna rješenja. Tijekom ove godine započet će uređenje zelene zone ispred Sv. Dominika gdje će biti jedan mikro park s nekoliko novih stabala i javnom špinom. Isto tako, krenut ćemo u uređenje parka Žudika koji će konačno postati artikuliraniji javni prostor u odnosu na sadašnje stanje, sa smislenijim zonama i stazama te, naravno, obnovom hortikulture.
Suradnja Grada i komunalne tvrtke „Trogir holding“ je vrlo uspješna, a kao rezultat tome je da su količine odloženog otpada na deponiju iz godine u godinu sve manje.
S obzirom na neizvjesnost oko Centra za gospodarenje otpadom u Lećevici te činjenicu da ni približno nije poznato kad će on biti pušten u pogon Grad Trogir i „Trogir holding“ idu u projekt novog proširenja deponija Vučje brdo. Sve zahvale za dobre rezultate idu prvenstveno građanima koji su dobro reagirali na ideju o odvajanju otpada i smanjenju miješanog komunalnog otpada. U nekoliko godina smo podigli stopu odvajanja s tri na 20 posto. To je za mene način kako se voli grad i na tome im zahvaljujem. U nekoliko godina smo obnovili vozni park Holdinga, uveli moloke pa onda manji dio i maknuli tamo gdje su građani tražili, potpisali smo Kolektivni ugovor s radnicima prvi put u povijesti tvrtke… Holding je danas normalna, strukturirana firma koja isporučuje kvalitetnu uslugu građanima i poboljšava materijalne uvjete zaposlenicima. Sanirali smo i deponij prema najvišim tehnološkim standardima, ali realnost je takva da se projekt Lećevice nažalost ne miče s mrtve točke i mi moramo misliti na našu budućnost. Zato idemo u dodatno proširenje deponija gdje ćemo s još jednom tzv. kazetom kupiti „mir“ za još koju godinu. Nakon toga nije pitanje samo Trogira, cijela Dalmacija će grcati u otpadu i toga se jako pribojavam.
Jeste li zadovoljni provođenjem projekta zelenih politika na širem gradskom području?
Ako uzmemo u obzir da smo samo u 2025. godini zasadili više od 200 stabala velike krošnje diljem grada, krenuli u energetsku obnovu dvorane, u obnovu Garagnina, spremili dokumentaciju za obnovu Žudike i Fortina, da i dalje imamo dobre i stalno rastuće postotke odvajanja, onda moram biti zadovoljan. Ranije smo četiri javne zgrade – Mosorov dom, vrtić Plano, zgradu Holdinga u Planom i sportsku dvoranu – opremili solarnim elektranama. Imamo od nedavno još tri, a ukupno šest postaja za javne bicikle. Mislim da smo po pitanju zelenih politika primjer dobre prakse u širem okruženju. Na nama je da osiguramo građanima preduvjete za održiviji život, a s vremenom će sve ovo još više zaživjeti, no već sada su reakcije dobre.
Dosta se radi i na unapređenju dvaju otoka Drvenika Velikog i Malog.
Vodoopskrba je svakako vijest desetljeća za naše otoke. Potpisan je ugovor o financiranju, početkom 2026. očekujemo javni natječaj za izvođača radova, a do kraja godine nadam se da će započeti radovi. Simbolički najvažnija stvar je povratak osnovnoškolske nastave. To dvoje malih đaka i njihova učiteljica su na poseban način vratili život na Drveniku Velom. Grad uređuje trg Rudine na Drveniku Malom, ove godine ide i uređenje šetnice na Velom. Novitet za ovu godinu je i to što će se na Drvenicima održavati triatlon liga.
Projekt participativnog budžetiranja „I tebe se pita“ ulazi u svoju osmu godinu.
Projekt participativnog budžetiranja pokrenuli smo s ciljem izravne komunikacije s građanima i konkretnog odgovora na njihove svakodnevne potrebe. Od pilot projekta prve godine, do već lijepe osmogodišnje tradicije, od faze kada građani nisu razumjeli ni vjerovali da će baš njihova ideja o asfaltiranju neke ulice biti realizirana već za pola godine, do toga da danas točno znaju kakve projekte mogu prijaviti. Kolegama i meni ovo je jedan od najdražih projekata koje smo realizirali u posljednjih osam godina. Ne postoji bolja lokalna politika i bolja kampanja od ispunjenih obećanja prema građanima. Gradski novac je upravo novac građana i zato imaju svako pravo odlučivati kako će se on trošiti. Ponosan sam što participativno budžetiranje provodimo u kontinuitetu, što smo razvili konstruktivan diskurs s građanima i najvažnije, opravdali povjerenje koje su nam dali. To zadovoljstvo i autonomija koje građani imaju kroz ovaj projekt je vrjednije od nekih milijunskih infrastrukturnih projekata. Promijenili smo paradigmu upravljanja gradom i javnim novcem te postali primjer dobre prakse, ne samo u Hrvatskoj nego i šire, a sve zasluge za to imaju građani koji su pokazali da žele sudjelovati u odlučivanju te da im je samo potrebno dati priliku za to. Ne samo da danas imamo ugodnije, opremljenije i uređenije kvartove, nego imamo građane koji žele aktivno sudjelovati u političkom životu grada i raditi na tome da njihova i naša zajednička svakodnevica bude bolja. Ovo je standard koji smo postavili i koji nitko više neće moći promijeniti, neovisno tko jednog dana bude u poziciji upravljanja gradom.
Kada je riječ u Trogiru u smislu turističke destinacije, on postaje boutique destinacija.
Trogir je oduvijek biser, a sada tu našu sliku još malo brusimo prema onim tržištima koja nas zanimaju. Više se ne moramo baviti brojkama i rušenjem rekorda posjećenosti, nego dati naglasak na kvalitetu ponude i cjelogodišnje sadržaje. Nama se sezona sigurno produžila za dva mjeseca u odnosu na prije 5-6 godina, ali cilj je da budemo 365 destinacija. To je nekad spor put, ali promjena ne dolazi preko noći i ne želimo brzim odlukama kompromitirati imidž koji Trogir sad ima. Radimo sve korake ka tome, od organizacije događaja u post i pred sezoni, izlaska na brojne sajmove, jačanja Trogira kao brenda u odnosu na druge destinacije… Iz iskustva drugih, potrebno je pet do deset godina za mjerljive i konkretne pomake. No, ono što je ključno je da ovdje žive sretni i zadovoljni ljudi. Samo takva destinacija može biti dobra jednom turistu. Ključno mjerilo kvalitete je kakve sadržaje imaju naši ljudi – parkove, igrališta, društvene centre…, i da onda ljudi budu najveći ambasadori svoga grada. To je najvažniji sastojak za održivi turizam.
Prošla 2025. godina je bila izborna godina. Ušli ste u treći mandat. Koji je najveći “kapital“ koji ste ponijeli sa sobom za ubuduće?
U zadnjih osam godina rastao je Trogir, a rastao sam i ja skupa sa svojom dužnosti gradonačelnika. Danas sam bolji, iskusniji i mirniji. Naravno da je iskustvo najveći zalog koji imam, ali nisam tip koji će se opustiti i shvatiti stvari olako. Ne može se živjeti na staroj slavi i zato imam i dalje ogroman osjećaj poštovanja prema svakom glasu koji sam dobio. Moj posao je takav da nikad ne staje i nikad neće biti završen do kraja. Uvijek će biti novih potreba i ideja. Moje je da stalno gledam što još možemo bolje i gdje možemo napredovati. Želim da radimo preventivno, predviđamo potrebe, bilo po pitanju novih vrtića ili npr. nove sportske dvorane. Ne želim da gasimo požare i djelujemo reaktivno. Volio bih da iza mene, jednom iza mene, ostane funkcionalan sustav, uigran tim i uredna blagajna te da građani više nikad ne dozvole da špekulanti vode grad. Mislim kako je to najveće postignuće – promjena atmosfere i odnosa građana prema svome gradu, oni su ključ uspjeha i oni su ti koji će ga štititi. Do tada ću raditi u najboljoj vjeri i dati sve od sebe da se možemo ponositi Trogirom.
Gradonačelniče aktivni ste i u središnjici svoje stranke. Koji su Vam planovi? Krenuti dalje ka visokoj politici ili pak nastaviti sa svojim timom u Trogiru?
Trogir mi je uvijek na prvom mjestu, ali bez podrške s vrha neke projekte sigurno nećemo realizirati brzinom koju želimo. Dugo sam u SDP-u. Tamo se sad okupila jedna nova ekipa koja želi mijenjati politiku u Hrvatskoj na bolje i logičan je korak da želim sudjelovati u tome s iskustvom koje imam. Ponavljam, moj najveći fokus je na Trogiru i na ispunjavanju obećanja građanima, ali ako budem imao priliku sudjelovati u promjeni političkog, ekonomskog i društvenog okruženja na nacionalnoj razini, dat ću svoj doprinos.
Poruka za kraj
Želim sugrađanima svako dobro u 2026. godini te puno uspjeha i zadovoljstva na svim poljima.
GORDANA DRAGAN
Foto: Grad Trogir
