CVJETNICA ili Nedjelja Muke Gospodnje je kršćanski blagdan koji
se slavi u nedjelju prije Uskrsa. Danas, započinje VELIKI TJEDAN.
Veliki tjedan protumačio je i uputio poruku vjernicima dekan Trogirskog dekanata i katedralni župnik don Vinko Sanader.
- Crkva u nedjelju slavi Cvjetnicu koja već dugo stoljeća u rimskoj
liturgiji ima dvostruki naziv: Cvjetnica i Nedjelja Muke Gospodnje. I
bogoslužje je tog dana dvostruko i dvovrsno. U prvom djelu s radošću
ćemo se sjetiti Kristova svečanog ulaska u Jeruzalem. Kad je prije
svoje muke ušao kao „Knez mira“ na magarcu ljudi su mu
oduševljeno klicali: „Hosana Sinu Davidovu! Blagoslovljen koji
dolazi u ime Gospodnje!“. Naime, prije toga dana Isus je izbjegavao
doći u Jeruzalem neko duže vrijeme jer je bila prijetnja da će ga
uhvatiti i osuditi i bilo je dosta mrzitelja od farizeja i rimske vojske i
drugih Židova, međutim, usudio se doći i narod ga je rado dočekao, to
su bili, možemo reći, euforični poklici. S druge stran, kad znamo što je
uslijedilo poslije toga samo nekoliko dana, možemo reći da je taj
usklik bio neki varljivi „Hosana!“ jer u kratkom vremenu dio
oduševljenog mnoštva potkupljenom i potaknuto mržnjom Isusovih
neprijatelja, gromoglasno je uzvikivao: „Raspni ga, raspni ga!“ - Možemo reći da bi ovakav scenarij oko Isusa bio razumljiv kada bi u
igri bio čovjek koji je učinio neka zla, grijeh i zločine, međutim
znamo da je Isus bio posve nevin i pravedan. Čak je čudno da je
zločinac Baraba nagrađen, a nevin Jaganjac Isus osuđen, koji nikakvo
zlo i nijedan grijeh nije učinio. On koji je ozdravljao bolesne, izgonio
zloduhe, solidarizirao se s patnicima, činio čudesa i prošao zemljom
čineći samo dobro ubrojen je među zločince i kao takav osuđen je i
ubijen. Crkva na Cvjetnicu tradicionalno, dugo stoljeća blagoslivlja
maslinove grane jer je narod u Jeruzalemu Isusa dočekao s palminim i
maslinovim granama. I onda se te grane nose kući i zataknu za križ ili
neku svetu sliku. Zanimljivo je zašto maslina, jer ona je simbol mira,
simbol Božje providnosti, brige za ljude, a možemo reći i simbol
snage. U Starom zavjetu i nakon četrdesetodnevne kiše i potopa kojeg
je Bog pustio na zemlju, Noa je pustio golubicu kako bi vidio nazire li
se kopno, a ona je donijela maslinovu grančicu u kljunu što je bio
znak Božjeg pomirenja s ljudima koji su bili kažnjeni potopom. S
druge strane, vezano za Isusovu muku, Isus je pred smrt bio u
Maslinskom vrtu gdje se znojio krvavim znojem, molio okružen
mnoštvom maslina. Prema tome, ovdje je maslina i znak muke, ali
istodobno i znak slave.
- U crkvama će se čitati Muka Gospodnja, trebala bi biti i procesija koja
je zbog epidemioloških mjera nažalost otkazana, ali neće to ništa
umanjiti vrijednost i važnost nedjelje Cvjetnice koja nam zapravo
poručuje da nema slave bez muke, da nema Uskrsa bez križa.
Vidimo kako je Isus doživio slavu ulaska u Jeruzalem, narod ga časti i
slavi:“ Živio, živio, hoćemo ga za kralja, blagoslovljen koji dolazi u
ime Gospodnje!“ , a već nakon nekoliko dana viče:“ Raspni ga, raspni
ga“. Dakle, ono što je Isus doživio u svome životu to nekako prati i
naš život, tu su i patnja i muka, ali i radost života. - Zato je važno da početak Velikog tjedna koji počinje s Cvjetnicom, i
sve te dane do Uskrsa doista proživimo izuzetno i pobožno, s
dubokom zahvalnošću Isusu koji se za nas žrtvuje i za nas podnosi
muku i da u toj muci znamo prepoznati plodove za naš život, da
budemo oni koji će paziti da ne osuđuju nevine, da ne ogovaraju, da
ne kleveću i ne nanose zlo drugima, a da na zlo znaju uzvratiti dobrim
kao što je to Isus činio s križa: „Oče oprosti im jer ne znaju što čine!“,
a sigurno da je molio za one koji znaju što čine da im Bog otac
oprosti.“, kazao je dekan Trogirskog dekanata i katedralni župnik don
Vinko Sanader.
- U katedrali su svete mise na Cvjetnicu u 8, 10 i u 19 sati. Na svakoj
misi će biti blagoslov maslinovih grana koje će se moći uzeti i ispred
ulaska u katedralu. U 10 sati nažalost, kako je već rečeno, zbog
epidemioloških mjera neće biti svečana procesija uz pjevanu
Muku koju je trebao izvoditi Katedralni zbor, ali će se ista čitati.
Ono što je u katedralama već tradicija i običaj u Velikom tjednu jest
četrdesetsatno klanjanje, tzv. „Quarantore“. Tako će se poslije sv.
mise u 10 sati u katedrali otvoriti 40-satno klanjanje Presvetom
Sakramentu do Velike srijede u 11 sati kada klanjanje završava sa sv.
misom. Na Veliki ponedjeljak i utorak svete mise su u 7:30 i 19 sati. Poslije
mise u 7.30 sati nastavlja se klanjanje Presvetom Sakramentu do 19
sati. Na Veliku srijedu svete mise su u 7.30 i 11 sati. Klanjanje će biti od 8
do 11 sati.
Don Vinko nam je najavio i tradicionalnu Uskrsnu ispovijed u
katedrali koja će se održati na Veliku srijedu od 16 do 18 i 30.
- Svima želim ugodan i pobožan put u korizmeni Veliki tjedan, neka
vas sve dobri Bog blagoslovi i pokušajmo ove dane proživjeti
izuzetno pobožno, pokornički, kako i dolikuje vjernicima, poručio je
don Sanader.
IRM
