U Gradskoj vijećnici Grada Trogira održana je konferencija pod nazivom „Izbjeglička kriza u Hrvatskoj i Europi“.
Organizator je konferencije Savjet mladih Grada Trogira. Na samome je početku prisutne uzvanike pozdravio Ivan Šustić, zamjenik predsjednika Savjeta mladih Grada Trogira. Osim gostiju na panel raspravi, ovaj su događaj uveličali Damir Gabrić, pročelnik Splitsko-dalmatinske županije, Radovan Slade – Šilović, zamjenik gradonačelnika Grada Trogira te Ante Škrobica, predsjednik Savjeta mladih Grada Trogira, kao i Koordinacije gradskih savjeta mladih RH. Konferencija je održana pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske Kolinde Grabar-Kitarović.
Moderatorica konferencije doc.dr.sc. Marija Boban, nositeljica kolegijā Sustavi nacionalne sigurnosti te Nove tehnologije, intelektualno vlasništvo i informacijska sigurnost na Odjelu za forenzične znanosti Sveučilišta u Splitu, u samome je uvodu istaknula problematiku izbjegličke krize, koja je zaista vrlo kompleksna i stoga zahtijeva stručne i studiozne rasprave. „Bili smo svjedoci strašnih događaja koji su se događali na granici Hrvatske i Srbije u trenutku zatvaranja granice s Mađarskom. Također, teško je zaboraviti i ostati ravnodušan na prizore koje svakodnevno gledamo na turskoj granici. Svjedoci smo izbjegličke krize koja je svoju rutu imala i morskim putem, gdje su, nažalost, mnogi ostavili svoje živote. Stoga se uvijek pitamo može li se bolje organizirati i pomoći tim ljudima. Posebno upečatljiv prizor koji je obilježio 2016. godinu ostat će svima dugo u sjećanju. Riječ je o prizoru mrtvog djeteta koje bespomoćno leži na turskoj obali. Naravno, trebamo se osvrnuti i na drugu stranu, problematiku terorizma u Hrvatskoj i Europi uslijed izbjegličke krize.“ Ovo su samo neke od tema na koje se moderatorica Boban osvrnula u uvodnom dijelu konferencije.
Osvrt na migracijsku izbjegličku krizu sa stajališta Republike Hrvatske od trenutka početka krize prema danas
„Izmijenjen je Zakon o nadzoru državne granice. Omogućeno je da Oružane snage Republike Hrvatske mogu pomagati policiji u nadzoru državne granice, što u prijašnjem Zakonu nije bilo definirano, tj. Oružane snage nisu mogle pomagati policiji u zaštiti hrvatske granice. Upravo suradnja Hrvatske s Austrijom, Slovenijom, Srbijom i Makedonijom bila je presudna u kanaliziranju izbjegličkog vala i rješavanju izbjegličke krize. Sama politika otvorenih vrata koju je provodila njemačka vlada na čelu s Angelom Merkel, nije bila u suradnji i koordinaciji s drugim državama Europe. Govoreći o Hrvatskoj, naša je zemlja odigrala vrlo pozitivnu ulogu. Hrvatska je pomagala da izbjeglice dođu do svoga cilja, a to je uglavnom bila Njemačka, Austrija, Švedska i Nizozemska. Imamo tri velike krize koje su u zadnjih deset godina obilježile Europsku uniju: dužnička kriza, kriza izlaska Velike Britanije iz Europske unije i izbjeglička kriza. Hrvatska je u izbjegličkoj krizi bila plemenita, bila je savjesna i snašla se u tim uvjetima, ali ubuduće ćemo morati biti malo stroži prema nekim svojim partnerima i tražiti da se takve odluke donose sporazumno, na što Hrvatska kao članica Europske unije ima pravo“, zaključio je početno pitanje dr.sc. Miro Kovač, predsjednik Odbora za vanjske poslove u Hrvatskom saboru.
Sigurnosti izbjegličke krize sa stajališta Europskog parlamenta, uz osvrt na terorizam i općenitu situaciju u Bruxellesu
„Zemlje su podijeljene, svaka zemlja gleda svoje interese. Europska unija u načelu nema konkretnu viziju o tome što će napraviti. Sigurnost na najnižoj razini poprilično je loša, pa i sami zastupnici u Europskom parlamentu tijekom rasprave nisu potpuno zaštićeni. To je jedan veliki problem i to dokazuje da sama Europska unija nije spremna, niti ima jasnu viziju rješavanja problema. Što se tiče samih kvota koje su bitne prilikom raspodjele izbjeglica unutar Europske unije, nama bi i potencijalnih nekoliko stotina izbjeglica moglo stvoriti problem u vidu potencijalnog terorizma“, smatra hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Ruža Tomašić. „Po tom je pitanju iznimno važno gledati na interes Hrvatske. Uzmemo li primjer Kanade koja je primila veliki broj izbjeglica koje je imala u evidenciji (imenom i prezimenom, stupnjem obrazovanja i sl.), izbjeglice je u Kanadi čekao i posao i stan. Oni su u svakom smislu poboljšali kvalitetu svakodnevnog života u navedenoj zemlji, s obzirom da je riječ o visokoobazovanim izbjeglicama. Bitne su suradnja i iskrenost. Bitno je naći kompromis između država članica. Hrvatska je spremna pomoći u svakom trenutku i svim sredstvima, ali pod uvjetom potpune sigurnosti od terorizma“, dodala je Tomašić
Problematika razvoja novih migracijskih ruta sa osvrtom na Bosnu i Hercegovinu i Dalmaciju
„Činjenica da ruta ulazi u europski Schengenski prostor, da potom iz njega izazi i ponovno ulazi u europski dovoljno govori o tome koliko u izbjegličkoj krizi nedostaje zajednička europska politika. U međuvremenu se pojavio fenomen žičane ograde, prvo na mađarskoj, a potom na slovenskoj granici. Dakle, iako smo imali deklarativne izjave određenih europskih političara o tome kako nije poželjna pojava žica na granicama, nismo imali niti jednu ozbiljnu akciju koja bi s europske razine potakla uklanjanje istih. To je ono što nas kao zemlju svakako može zabrinuti jer to znači da smo ponovno na granici geopolitičkih blokova koji na ovim prostorima postoje od prije dvije tisuće godina do danas. Pretpostavke nove rute ovise o konfiguraciji samog terena i one utječu smjer rute. Ako dinamika kretanja migranata bude usporena, ona se nužno mora kanalizirati prema prostorima koji su potencijalno otvoreniji ka primanju određene populacije prema kojoj možda neke druge zemlje nisu toliko otvorene. Teško je zauzeti stav da svi migranti predstavljaju opasnost, ali moramo se složiti da postoji objektivna mogućnost postojanja pojedinaca u tim skupinama koji mogu biti potencijalno opasni za sigurnost zemalja u koje dolaze. Uslijed istraživanja geografskog prostora koje se ponajprije bazira na nadmorskoj visini, najranjiviji ostaje dio doline Neretve i mali dio uskog neumskog koridora. U tom smislu Dalmacija objektivno nije u tolikoj mjeri ugrožena za potencijalno skretanje izbjegličke rute na dalmatinski teritrorij“, prisutnima je pojasnio dr.sc. Jurica Botić, stručnjak za političku geografiju i geografiju religije.
Budućnost Europske unije uslijed Brexita
„Velika Britanija primila je jako mali broj izbjeglica. Brexit dovodi Europsku uniju u jednu kušnju. Na neki smo način taoci odluke Britanaca o napuštanju EU, a sve se to negativno odražava na nas. Izlazak Velike Britanije iz EU zamišljen je kao slabljenje Europske unije, ali to će nas na neki način i natjerati da kao države članice malo više skrbimo jedne o drugima. Britanija ima velike kvalitete, ima globalan pogled na svijet, ali taj izlazak pomoći će da se europski kontinent stabilizira i nakon njega uspjet ćemo uspostaviti puno bolju suradnju sa drugim državama članicama na planu obrane“, istaknuo je Miro Kovač.
Zastupnica Tomašić smatra da Europsku uniju čekaju reforme jer ona nema svoj realan pravac pa će i s Brexitom i bez njega doći do težnje država članica za većim pregovaranjem.
„Strateški gledano, geografski rubne zemlje Velika Britanija i Turska, kao svojevrsna ograda Europe na zapadu i na istoku, ujedno su i ključni američki saveznici na europskom prostoru. Ta proširena Europska unija zapravo je razvodnjena Europska unija . Samim tim, i sadašnje procese, koji u isto vrijeme podrazumijevaju Brexit i odustajanje Turske od priključenja Europskoj uniji, možemo promatrati kao paralelne procese“, rekao je Botić.
Uloga medija u problematici izbjegličke krize
Dr.sc. Jurica Botić smatra da je nesporno medijsko kreiranje mišljenja. „Zanimljivo je da „Al Jazeera“ kad otvara temu migrantske krize uvijek na početku svog izlaganja ima jedan zanimljiv slajd pod nazivom Putevi očajnika. Riječ je o sugestivnom naslovu koji utječe na kreiranje mišljenja“
„Imate senzacionalne naslove, a kada pročitate članak, vidite da on nema veze s naslovom, ali većina ljudi na taj način formira svoje mišljenje. Novinari i mediji često rade štetu narodu za interese svojih vlasnika. Stoga je potrebno uvijek čitati između redaka“, istaknula je zastupnica Ruža Tomašić.
„U Njemačkoj je stav prema izbjeglicama promijenjen upravo zbog medija. Zbog toga mediji u problematici izbjegličke krize imaju veliku ulogu“, naglasio je za kraj konferencije bivši ministar vanjskih poslova Miro Kovač.
Na kraju večeri svi su prisutni imali mogućnost za druženje s gostima uz prigodni domjenak.
Foto: Savjet mladih Grada Trogira
{gallery}konf1{/gallery}
