Nedavno oštećenje staroga Čiovskog mosta, nastalo kao posljedica neodgovornog ponašanja vozača – vožnje prekrcanoga kamiona brzinom iznad dopuštene, ponovno je podsjetilo na nezavidnu situaciju stanovnika Čiova, koji su dobili još jednu potvrdu da se u trenutku mogu naći odsječeni od Trogira i kopna.
Zastoj u prometu, na sreću, nije trajao više od nekoliko sati, ali jest dovoljno dugo da Čiovljani i Trogirani pogledom refleksno potraže nedaleko gradilište novoga mosta, e kako bi podgrijali nade da će se situacija uskoro promijeniti nabolje i da će ovo ljeto biti drukčije od prethodnih. Kako se, međutim, ljeto i očekivana invazija turista budu približavali, pogleda će biti sve više, a bome i nestrpljenja. Rok za završetak novoga mosta, naime, sredina je srpnja ove godine.
Otkako su “Strabag” i “Poduzeće za ceste Split” u studenome prošle godine uvedeni u posao umjesto posrnulog “Viadukta”, radovi su uznapredovali, kazuju u Hrvatskim cestama, investitoru projekta, uz napomenu – ali se ne odvijaju na mostu.
Nakon dolaska na gradilište primjećujemo i sami da vizuru budućeg mosta još uvijek uglavnom čine odavno postavljeni stupovi, što će reći da je čelična konstrukcija “u fazi iz studenoga prošle godine” i da do daljnjega ne možemo reći – evo nas na novom Čiovskom mostu.
– Čelični rasponski sklopovi koje su novi izvođači zatekli nedovršene na gradilištu, odvezeni su u splitski škver, gdje će biti okrupnjeni u 40-metarske čelične elemente i onda dopremljeni morskim putem i ugrađeni izravno s mora – upućuje nas u stanje na terenu Jeroslav Šegedin, glavni inženjer u sektoru za EU programe i projekte, novi voditelj projekta mosta u ime Hrvatskih cesta.
Šegedinov prethodnik, inženjer Davor Trlaja, doznajemo usput, u međuvremenu je preuzeo novo zaduženje.
– U iščekivanju čeličnih elemenata, radovi se odvijaju na pristupnim i spojnim cestama – kazuje naš sugovornik dok zajedno krećemo u obilazak tih dijelova gradilišta.
Pristupne ceste, koje i s kopnene i čiovske strane završavaju na rotoru, zajedno s mostom čine građevinsku cjelinu pa im je zajednička i građevinska dozvola. Od cijelog projekta, vrijednog oko 200 milijuna kuna, pozornost javnosti uglavnom je usmjerena na most i nešto manje na spomenute pristupne ceste, dijelom zahvaljujući izloženosti na prometnoj lokaciji, dok spojne ceste nekako nisu bile u središtu zanimanja, iako zapravo, što se iščitava iz njihova naziva, spajaju most s mrežom javnih cesta. Neopravdano, zaključujemo nakon dolaska na gradilište spojne ceste 1, one na kopnenoj strani.
– Ta cesta vodi od rotora na D315… – kaže naš sugovornik.
–… što većini korisnika ceste – spontano reagiramo – puno ne znači, pa da se za svaki slučaj istakne.
– To je cesta od Pantane do Trogira – popustljiv je Šegedin, pun razumijevanja za novinarsku potrebu da svaki čitatelj razumije ono što je napisano, te nastavlja:
– I vodi do spoja na D8 ili na Jadranskoj magistrali, ako ćete tako, a nalazi se oko 1,2 kilometra istočno od centra Trogira.
A na gradilištu se ima što i vidjeti: do sada su izgrađeni stupovi upornjaci za podvožnjak, izvode se potporni zidovi na rampi 2, strojevi su u punom pogonu. Uglavnom, na osnovi već izgrađenog jasno se sagledava kako će rampama (može se reći i odvojcima) biti jednostavno skrenuti s Jadranske magistrale iz pravca Splita podjednako kao i iz suprotnog pravca iz Šibenika, na cestu koja vodi do mosta na koji s uzvisine gdje se radi spoj puca prekrasan pogled.
Radnike, većinom u strojevima, koncentrirane na svoj posao, ovaj put ne prekidamo. Na putu za Čiovo detaljnije se informiramo o spojnoj cesti 1. Tako doznajemo da će biti dvotračna, duljine 750 metara, prosječne širine kolnika 7,10 metara. U sklopu ceste, na dijelu gdje se pojavila potreba zbog stanovnika obližnjih kuća, bit će izgrađeni nogostupi te će ukupna širina ceste biti 10 metara.
– Spoj će biti izveden kao raskrižje s više razina, denivelirano – naglašava Šegedin.
– A kako dijelom prolazi kroz naselje, cijelom će duljinom imati cestovnu rasvjetu. Budući da su neke kuće u neposrednoj blizini ceste, na tim mjestima bit će postavljeni i paneli za zaštitu od buke – navodi voditelj projekta i dodaje kako se nastoji što prije završiti ovaj spoj na Jadranskoj magistrali da bi se što prije pustila u rad. Dok traju radovi, promet se, uobičajeno, odvija usporeno.
Na čiovskoj strani mosta već je završena pristupna cesta koja zapravo izlazi izravno na kružni tok.
– Vodi prema Slatinama i postaje dio državne ceste D126, što je oznaka ceste Trogir – Slatine – upoznaje nas dalje Šegedin, podsjećajući da je D126 išla uz more, ali je zbog gradnje mosta izmještena poviše.
Spojna cesta 2, zbog koje smo i potegli na čiovsku stranu, priča je za sebe. Ni slučajno zbog duljine od 1,425 kilometara i širine kolnika od 7,10 metara, te izlaska na lokalnu prometnicu točno na mjestu gdje stoji oznaka Žedno, nego zbog konfiguracije tla. Moćnim strojevima brdo je doslovno prepolovljeno, a već na prvi pogled jasno je da “kresanje” i dalje traje. Sa svakih prijeđenih stotinjak metara probijenom trasom koja se naizmjenično primijetno spušta i uzdiže, i najvećem laiku postaje jasno da je riječ o iznimno zahtjevoj spojnoj cesti 2, no nameće se i pitanje je li uistinu morala biti na tome mjestu.
– Cestu radimo koridorom koji je ucrtan u Prostornom planu – odgovara Šegedin te kazuje da su u tijeku radovi iskopa za formiranje nivelete ceste, odnosno konačnog oblika, dok se u visokim usjecima izvode radovi na geotehničkoj zaštiti pokosa, i to ugradnjom geotehničkih sidara. Na pojedinim dijelovima postavlja se mlazni beton i priprema postavljanje zaštitnih mreža.
– Cesta je vrlo zahtjevna zbog konfiguracije terena i uslojenosti materijala, što iziskuje zahtjevne geotehničke radove – naglašava Šegedin, uz napomenu da je preostalo napraviti još oko 40.000 kubika iskopa.
Nakon obilaska trase kojom dominiraju strojevi i buka koju pritom proizvode, sagledavamo koja će stavka projekta novog Čiovskog mosta uzeti dobar udio u onih navedenih 200 milijuna kuna vrijednosti investicije.
Možemo li govoriti o tome da će osmomjesečni rok za završetak mosta biti ispunjen, pitamo na kraju našeg sugovornika.
– Radi se u smjeru da se ispoštuje taj rok – uslijedio je diplomatski odgovor.
Izvor: Slobodna Dalmacija