„Radovan“ Društvo za zaštitu kulturnih dobara Trogira protivi se otvaranju novog kamenoloma u trogirskom prigradskom naselju Plano. Mišljenje članova o Studiji o utjecaju na okoliš za eksploataciju arhitektonsko-građevnog kamena kao primarne sirovine i tehničko-građevnog kamena kao sekundarne sirovine na budućem eksploatacijskom polju “Plano” uputilo je Splitsko-dalmatinskoj županiji (Upravnom odjelu za zaštitu okoliša, komunalne poslove, infrastrukturu i investicije). Naime, Županija je na svojim stranicama dala obavijest kako do 27. siječnja svi koji to žele svoje primjedbe, mišljenja i prijedloge u sklopu javne rasprave o budućem kamenolomu mogu slati na e – mail adresu: mladen.perisic@dalmacija.hr ili poštom na adresu Domovinskog rata 2 u Splitu, na kojoj je spomenuti Odjel.
„Radovan“ Društvo za zaštitu kulturnih dobara Trogira je protiv otvaranja novog kamenoloma u naselju Plano, budući da se tamo već nalazi 12 aktivnih eksploatacijskih polja kojima je kvaliteta života mještana već ugrožena. Buka i prašina od miniranja te najavljenih novih 200 kamiona dnevno uz već postojećih 12 kamenoloma i stotinjak kamiona dnevno bez sumnje ugrožavaju postojeću poljoprivrednu proizvodnju, turističke objekte, ali prije svega stanovanje na tom području. O fatalnoj šteti koju nanosi stihijska eksploatacija kamena na širem trogirskom području već nekoliko godina se permanentno upozorava. Prostor naselja Plano na sjeverozapadnom rubu Kaštelanskog zaljeva već je izdevastiran do neprepoznatljivosti postojećom eksploatacijom u 12 aktivnih kamenoloma i pratećom “gospodarskom” infrastrukturom. Kontinuirana devastacija krajobraznih vrijednosti i prirodne, tradicijske i kulturno-povijesne baštine toga mjesta traje već više od petnaest godina. Ne samo da je prostor uzurpiran i uništen, nego eksploatacija direktno ugrožava zdravlje i sveopću kvalitetu života stanovnika toga naselja, onemogućuje njegov razvoj i napredovanje, navodi se.
Plano je u potpunosti promijenilo svoj identitet i postalo samo jedno veliko eksploatacijsko polje, koje postoji, radi i raste unatoč svim mjerama prostorno-planske dokumentacije, nauštrb svih vrijednosti mjesta i naravno, nauštrb njegovih stanovnika.
Otvaranjem kamenoloma ugrožava se prostor i kulturna baština. U blizini u Labinskoj dragi nalazi se Mujina pećina, jedino stanište paleolitičkog čovjeka u Dalmaciji, tragovi života dalmatinskog pračovjeka. Gotovo da i nije potrebno spominjati lokalitet Bijaći, također u neposrednoj blizini na rubu Kaštelanskog polja između brda Veli i Mali Bijać i crkvu sv. Marte u Bijaćima iz koje potječe Trpimirova darovnica, najstariji spomenik hrvatskog prava koji se spominje kao „rodni list hrvatske države“, te gotičku jednobrodnu crkvicu sv. Eustahija s polukružnom apsidom podignutom na vrhu Krbana iznad Mlinice na Pantanu, na istaknutom mjestu nad trogirskim Malim poljem i mlinovima na položaju značajnom za nadzor trogirskog komunalnog teritorija. Sagrađena je kao zavjet za spas od velike epidemije kuge 1348. godine. Čitavo to područje dio je zaštićenog područja Natura 2000. Radi se o POVS području (područje očuvanja značajna za vrste i stanišne tipove) HR2001363 Zaleđe Trogira te o POP području (područja očuvanja značajna za ptice) HR1000027 Mosor, Kozjak i Trogirska zagora proglašenima temeljem Uredbe o ekološkoj mreži (NN 124/2013, NN 105/15).
U vrijeme težnje prema civilnom društvu kao općem europskom trendu, nedopustivo je ignoriranje javnosti i bespredmetno je odlučivati o golemim zahvatima koji značajno utječu na kvalitetu života i rada bez izravno zainteresiranih stanovnika, zaključuje se u obraćanju Društva “Radovan”, kojega je potpisala njegova predsjednica dr. sc. Danka Radić.
GORDANA DRAGAN