POČECI KORIŠTENJA PROSTORA VEŽU SE UZ KAMENO DOBA, A NASELJAVANJA UZ SREDNJOBRONČANO DOBA PRIJE 3 700 GODINA
U organizaciji „Radovana“, Društva za zaštitu kulturnih dobara Trogira predstavljena je knjiga „Iz prapočetaka Trogira“ čiji autori su prof. dr. emeritus Ivo Babić, dr.sc. Branko Kirigin i dipl. arheologinja i kustosica trogirskog Muzeja Lujana Paraman. U dvorištu Kneževe palače o tom najnovijem Radovanovom izdanju govorili su dr.sc. Marina Ugarković iz Instituta za arheologiju u Zagrebu, dr.sc. Igor Borzić iz Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, te dr.sc. Danka Radić, urednica knjige.
- U ovoj knjizi donose se rezultati zaštitnih arheoloških istraživanja u sklopu palače Garagnin – Fanfogna (lapidarij Muzej grada Trogira) koja su izvršena 1978. – 1980. godine pod nadzorom tadašnjeg ravnatelja Muzeja grada Trogira mr. sc. Ive Babića. Arheološka istraživanja na dubini većoj od dva metra, otežana zbog nadiranja mora, zbog čega se nije doprlo do sterilnih slojeva, znatno su promijenila interpretaciju povijesti grada Trogira u kojemu neprekinuti kontinuitet urbanog života seže od helenističkog razdoblja, dok početci naseljavanja sežu duboko u prethistoriju, kazala je dr.sc. Danka Radić, ujedno predsjednica „Radovana“.
- Istraživanja su otkrila i predmete iz kamenog doba, te brončanodobnu i željeznodobnu keramiku na otočiću, na strateški važnom i zaštićenom mjestu, na ulazu u Kaštelanski zaljev. Ova arheološka iskapanja ukazala su da je povijesna jezgra grada Trogira arheološki lokalitet s jednima od najstarijih kulturnih slojeva na istočnoj obali Jadrana, ustvrdila je.
- Ovu knjigu, koja je davno trebala biti publicirana u izdanju Muzeja grada Trogira, posvećujemo gradu Trogiru, čije nas ukupno naslijeđe, od spomenika do tradicije i inspirira ii ohrabruju da ustrajemo i nastavimo s radom, unatoč izmijenjenom općem i lokalnom odnosu prema baštini kao poglavito komercijalnom resursu i stoga nerazumijevanju. Društvo je spremno prihvatiti transformaciju grada Trogira kao nužnost života, ali uz uvjet očuvanja svojih etičkih načela, a u tome kao i uvijek računa one pregaoce koji su spremni oduprijeti se, devastacijama kulturne i prirodne baštine. S ovom publikacijom društvo Radovan prinosi razumijevanju a time i vrednovanju kulturnog nasljeđa, zaključila je dr.sc. Danka Radić.
U svom obraćanju dr.sc. Marina Ugarković kazala je:
- Predstavljanje knjige o rezultatima arheoloških istraživanja nije toliko česta pojava. Naime, osim što ova publikacija tematizira svojevrsna pionirska istraživanja unutar povijesne jezgre Trogira koja su potaknula čitav niz kasnijih arheoloških iskopavanja, ona je zapravo, prva i posljedično trenutno jedina knjiga koja predstavlja rezultate arheoloških istraživanja u Trogiru. To svakako nije mala stvar, ni za autore, urednicu, izdavača niti za sam grad Trogir, i čvrsto vjerujem da će uz sve korisne informacije koje pruža struci i široj javnosti jednako tako služiti kao poticaj čitavom nizu budućih diskusija i publikacija o različitim aspektima ne samo drevnog Trogira, već i šire regije. Zahvaljujući upravo novim saznanjima koje nam je omogućila ova publikacija sada imamo jasne indicije da se prapočeci korištenja prostora Trogira praktički vežu već uz kameno doba dakle gornji palelitk i neolitik. S druge strane, narav i količina otkrivenog prapovijesnog materijala, kao i rezultati određivanja starosti metodom radioaktivnog izotopa ugljika, 14C, koji su usput prve takve analize ikada napravljene u Trogiru i ostale su jedine do čak 2018. godine! Trajno naseljavanje u Trogiru započinje najkasnije u periodu srednjebrončanog doba, dakle prije nekih otprilike 3700 godina, dok pojedini nalazi ukazuju čak i na razdoblje ranijeg neolitika. Značajno otkriće urbane infrastrukture i stambenih objekata iz helenističkog perioda, o kojima piše prof. Babić, danas predstavljaju jedne od najbolje sačuvanih elemenata helenističkog urbanizma i arhitekture u Dalmaciji, koji su potvrdili da je urbana mreža grada Trogira zacrtana već u helenističko doba i čvrsto pozicionirali Trogir među najstarijim urbanim sredinama na istočnom Jadranu, kazala je Ugarković.
- Raznovrsnost i kvantiteta otkrivenih predmeta svakodnevne uporabe, od kojih se najveća količina odnosi na lončariju i kućanski pribor, a čiju analizu donose dr. Kirigin i kustosica Paraman, potvrđuju stambeni kontekst nalaza i svjedoče o različitim aspektima svakodnevnog života i lokalnih navika, uključenosti ovog grada u jadranske i mediteranske trgovačke mreže te ekonomskoj moći željeznodobne i helenističke zajednice, sugerirajući, barem u kontekstu antike, da je Trogir doživio ne samo procvat nego zaista i najveći prosperitet upravo za vrijeme helenizma. Ovo djelo svakako je ostvarilo značaja nnapredak u razumijevanju ranijih faza naselja i grada Trogira i zasigurno će predstavljati nezaobilaznu referencu u interdisciplinarnim znanstveno-stručnim krugovima ali i u promoviranju Trogira u kontekstu jadranske i mediteranske kulturne povijesti, zaključila je.
- Mislim da bi bilo nepravedno ne spomenuti i sam tijek istraživanja, odnosno metodološki uspješno apsolviranu njihovu problematiku. Ona naravno proizlazi iz specifičnog položaja Trogira na samoj morskoj obali koja već jako dugo vremena stremi ka uzdizanju, ali i svim zavrzlama urbane arheologije, posebice malog tisućljetnog gradića. O tome se konkretno govori u prvom dijelu knjige kojeg potpisuje sam istraživač. Tu se također može čitati i o stratigrafskom prikazu čitavog lokaliteta s interpretacijom prvenstveno nepokretnih, a dijelom i pokretnih nalaza, čime je predstavljena dinamična povijest ove jedne uske lokacije koju se može uzeti kao normativ za puno širi prostor za razdoblja sve od duboke pa zatim mlađe prapovijesti, čitave antike posebice helenizma, zatim ranog srednjeg vijeka, istaknuo je dr. sc. Igor Borzić.
- Autori ove knjige moraju biti ponosni na to koliko su izvukli iz dostupnog materijala. Naravno, iluzorno je bilo očekivati da će ovako prostorno ograničena istraživanja definitivno odgovoriti na sva otvorena pitanja o prapočetcima i kontinuitetu Trogira. Ipak, šarolikost nalaza i njihovo kontekstualno uklapanja u rezultate istraživanja na drugim trogirskim i susjednim lokalitetima sigurno će imati značajne reperkusije na naše cjelokupno znanje o Trogiru i njemu okrenutom području, zaključio je.
Gordana Dragan
Foto: Živko Bačić
