15 C
Trogir
Četvrtak, 28 listopada, 2021
NaslovnicaKULTURAOtvorene izložbe i održan koncert povodom „Dana mađarske kulture u Trogiru“

Otvorene izložbe i održan koncert povodom „Dana mađarske kulture u Trogiru“

U organizaciji Grada Trogira, Mađarskog instituta u Zagrebu i Muzeja grada Trogira u Galeriji Cate Dujšin Ribar u petak se održao prigodan program pod nazivom  „Dan mađarske kulture u Trogiru“.

Naime, budući je godina 2017. u Mađarskoj proglašena “Godinom Svetog Ladislava”, tim povodom Mađarski institut u Zagrebu do sada je diljem Hrvatske održao niz događanja s ciljem obilježavanja 940. obljetnice od sjedanja kralja Ladislava I. Svetog na prijestolje.

U okviru bogatog programa, kojeg je moderirala Jelena Đorđević, zamjenica gradonačelnika Ruža Kovačević Bilić otvorila je izložbe “Čistom vjerom, čvrstom rukom” – Kralj Sveti Ladislav, prvak vjere, junak domovine“ i “Freske o Svetom Ladislavu u Karpatskom bazenu”. Staru hrvatsku himnu u čast Kralju Ladislavu Svetom iz zbirke Cithara Octochorda recitirala je na hrvatskom jeziku i u mađarskom prijevodu Lea Kovács, a potom je  koncert pod nazivom “Nebeska i zemaljska ljubav” održao ansambl Musica Profana. 

Uoči otvorenja izložbi, nekoliko uvodnih riječi rekao je dr.sc. Dinko Šokčević, ravnatelj Mađarskog instituta u Zagrebu, a nakon njega se ravnateljica Muzeja grada Trogira dr. sc. Fani Celio Cega u svojem obraćanju  osvrnula na kulturno – umjetničku suradnju između Mađarske i Hrvatske tijekom proteklih stoljeća. 

Naglasila je kako je više -manje svima poznato da se Trogir zajedno sa ostalim dijelovima Hrvatske našao u zajedničkoj Ugarsko – hrvatskoj državi početkom 12. stoljeća, u okviru koje mu je bila zagarantirana autonomija i samostalnost u odlučivanju, na čelu s knezom koji je bio biran iz redova hrvatskog plemstva ali ne i trogirskog plemstva.

-Iz toga se razloga danas mogu pronaći tragovi ugarsko – hrvatske vlasti, primjerice reljefni grb mađarskih Anžuvinaca na pročelju katedrale ili darovi Bele IV koji se čuvaju u riznici, dok se u samoj katedrali čuva slika s likom Kolomana, prvog ugarsko – hrvatskog kralja.  Moram isto tako kazati da je Blaž Jurjev Trogiranin slikao u Trogiru zastavu mađarsko-hrvatskog kralja Žigmunda, vjerojatno uništenu prigodom mletačke opsade grada. U razdoblju mletačke uprave, koja je slijedila nakon ugarsko-hrvatskog kraljevstva, granice hrvatske države dopirale su do zidina Trogira, o čemu svjedoči sačuvana kamena ploča koja spominje hrvatskog bana i biskupa Petra Berislavića, koji je otišao iz Trogira kako bi se borio ne samo protiv Turaka već i Mletaka, a pokopan je u Vespremu, mađarskom gradu. Posebno bi trebalo istaknuti hrvatskog kipara Ivana Duknovića, rođenog u malom selu Orihovici pokraj Trogira koji je radio u Mađarskoj.

Nezadovoljni mletačkom upravom mnogi su Hrvati iz Trogira odlazili u Mađarsku i tamo ostvarili zavidne karijere.

Nekih direktnih dodirnih točaka s ovom izložbom baš i nemamo,  ali moram istaknuti na kraju, kako je plašt s likovima Ladislava I Arpadovića – Svetog Ladislava i njegove sestre Jelene Lijepe, žene hrvatskog kralja Zvonimira, darovan zagrebačkoj katedrali za vrijeme biskupa Augustina Kažotića, našeg Trogirana, prvog hrvatskog blaženika. A temeljem ove izložbe trogirska javnost može doznati nešto više o životu i ulozi spomenutog Svetoga Ladislava, kazala je dr. sc. Fani Celio Cega. 

Foto:IRM

{gallery}madari{/gallery}

ZADNJE OBJAVE