Splitsko dalmatinska županija objavila je 30. srpnja JAVNI NATJEČAJ za davanje u zakup zajedničkih lovišta na otocima Drveniku Velom i Malom. Na sastancima otočkih mjesnih odbora donesena je odluka kojom su izrazili protivljenje spomenutoj koncesiji. Stoga su otočani pokrenuli peticiju za koju su prikupljali potpise do 31. kolovoza. Ovim putem obavještavaju kako su peticiju potpisale ukupno 453 osobe od čega 263 fizičkih potpisa te 190 putem interneta.
Također, napisali su pismo u kojem detaljno objašnjavaju razloge zašto su protiv ustanovljavanja zajedničkog lovišta, a time i protiv izdavanja koncesije za otok Drvenik Veli te su ga predali županu Blaženku Bobanu, trogirskom gradonačelniku Anti Biliću, predsjedniku Hrvatskog sabora Gordanu Jandrokoviću, te Ministarstvu poljoprivrede, Ministarstvu Regionalnog razvoja i fondova Europske unije i Ministarstvu Gospodarstva i održivog razvoja.
PISMO PREDSTAVNIKA MJEŠTANA, STANOVNIKA I/ILI VLASNIKA NEKRETNINA OTOKA DRVENIKA VELOG
Predstavnici mještana, stanovnika i/ili
vlasnika nekretnina
otoka Drvenika Velog
Splitsko-dalmatinska županija
N/R Blaženka Bobana
Domovinskog rata 2/V
21000 Split
PREDMET: Peticija stanovnika i/ili vlasnika nekretnina i zemljišta
Drvenika Velog protiv ustanovljavanja, a time i davanja u zakup
navedenog lovišta
Poštovani župane Boban,
u privitku Vam dostavljamo peticiju građana/stanovnika i/ili vlasnika
nekretnina otoka Drvenika Velog (u daljnjem tekstu Drvenik) koja
sadrži 263 fizičkih potpisa te ispis 190 potpisa peticije pokrenute putem
interneta.
S tom peticijom se gore navedeni protive
- ustanovljavanju lovišta prema Zakonu o lovištu (NN 99/2018) XVII
/104. - Javnom natječaju za davanje u zakup navedenog lovišta, objavljenom
pod oznakom Klasa : 323-01/20-01/06, URBROJ: 2181/1-02-20-2 od - srpnja 2020.
Obrazloženje: - Teren na Drveniku je nepregledan, ograđen suhozidima, makijom,
kamenjarom.
Lov na Drveniku ugrožava živote te postoji velika mogućnost
ranjavanja djece i ostalih stanovnika, ruralnih turista, izletnika,
posjetitelja, vikendaša, ribara i sudionika nautičkog turizma što može
završiti pogubno.
Lovačko oružje ima domet između tri i pet tisuća metara, često se
zloupotrebljava i vojno oružje, osobito u noćnom lovu, koje ima domet
preko pet tisuća metara, a koriste se i specifične noćne sprave.
Razmak između naseljenih točaka, protupožarnih puteva koji se koriste
kao poveznice između zaseoka i obradivih površina bitno je manji od
dometa oružja.
(Prilog Prostorni plan Drvenika Velog). Uz to se na nekim
područjima Drvenika još uvijek nalaze mine i neeksplodirane avionske
bombe iz Drugog svjetskog rata.
Lokacija objekata i konfiguracija terena je nepregledna, onemogućava
bilo kakvu uporabu naoružanja pa tako i lovačkog. Razmak između
naseljenih točaka* i ograda koje se obrađuju u potpunosti sprječava
uporabu oružja. Dakle postoji velika mogućnost ranjavanja ljudi što
može završiti pogubno.
*Pored glavnog naselja postoji
a. više zaseoka kao Kačina, Pernatice Vele i Male,
Solinska, Kokošinje, Krknjaši, Širan, Porat, itd.,
b. kuće na osami,
c. stari dvori koji se aktualno preuređuju u ruralne
svrhe za očuvanje kulturne baštine i
d. protupožarni putevi koji povezuju zaseoke i kuće, a
obnovljeni su od strane stanovnika s Hrvatskim šumama.
Izvjestan broj stanovnika otoka su Hrvatski branitelji koji se sada bave
s uzgojem nasada i obradom svojih posjeda. To njima pomaže u
liječenju PTSP-a. Pojavljivanje osoba s oružjem na otoku i na njihovim
zemljištima za njih predstavlja stres i vraća ih u traumatična sjećanja
Domovinskog rata. - Zakup navedenog lovišta implicira degradaciju, umjesto razvoja otoka
u smjeru održivog razvoja koji propisuje aktualni Zakon o otocima
NN 116/18, 73/20, koji je na snazi od 4. 7. 2020. godine. - Također se dovodi u opasnost opstanak suhozida, zaštićene
nematerijalne kulturne baštine UNESCO-a. U odnosu na Zakon o
otocima tim je zakonom zaštita otoka propisana. - Sve parcele/ ograde ograđene su suhozidima i time sprječavaju
prirodnu migraciju dlakave divljači. Zakon o lovstvu (NN 99/2018)
također izjašnjava da se lovište na terenu ograđenom ogradama ne
ustanovljava:
„…u rasadnicima, nasadima voćaka, vinove loze i višegodišnjega
ukrasnog, ljekovitog i drugog bilja koji su namijenjeni intenzivnoj
proizvodnji te pašnjacima, ako su ograđeni ogradom koja sprječava
prirodnu migraciju dlakave divljači…“ (II. LOVIŠTA, VRSTE LOVIŠTA I
POVRŠINE NA KOJIM SE NE USTANOVLJUJU LOVIŠTA/1. Lovišta/
Članak 11. (3) Po zakonu o lovstvu /Klasa: 011-01/18-01/126 /Urbroj:
71-06-01/1-18-2 tiskano u Narodnim novinama (NN 99/2018) dana
09.11.2018) - Mještani su uvjereni da bi neki budući zakupnik lovišta na otok mogao
naseliti još neku vrstu divljači koja bi mogla teško i dugotrajno
poremetiti ekološku ravnotežu otoka. Trenutno postoji autohtona
divljač (fazani, zečevi, kunići) kao i neautohtone (divlje svinje i
čagljevi dovedeni od prijašnjeg koncesionara). - Na otoku nema prirodnog izvora pitke vode i time se dovodi u pitanje
adekvatno gospodarenje lovištem te opasnost od životinja koje će u
potrazi za vodom dolaziti bliže kućama i time ugrožavati zivote
stanovnika. - Mi želimo zadržati autonomiju da sami odlučimo, a ako nam bude
trebala pomoć lovaca, da ih samoodgovorno možemo pozvati.
Europska Unija – Presuda najvišeg europskog suda EGMR 2012 - lipnja 2012. Europski sud za ljudska prava presudio je da obvezno
članstvo u lovačkom udruženju krši ljudska prava ako stanodavac odbije
loviti iz etičkih razloga.
Nije kompatibilno sa zaštitom imovine zajamčene Konvencijom o ljudskim
pravima ako su vlasnici imovine obvezno članovi lovačkog udruženja i stoga
protiv svoje volje moraju tolerirati lov na svom posjedu.
Zbog presude najvišeg europskog suda, Savezna Republika Njemačka bila je
dužna u skladu s tim izmijeniti svoje zakonodavstvo o lovu. 6. prosinca - na snagu je stupio „Zakon o izmjeni pravila o lovu“.
U Njemačkoj se svi mogu obratiti nižem lovnom tijelu da mu se imovina
smiri prema zakonu o lovu.
Stanovnici Drvenika očekuju od Republike Hrvatske - da im prema njihovom osnovnom ljudskom pravu definiranom i po
propisima Europske unije kao i po Ustavu Republike Hrvatske po
kojem je vlasništvo nepovredivo, osigura pravo na neometano
upravljanje vlastitim zemljištem. - da se respektira njihov stav prema životinjama, jer ne dopuštaju da se
životinje ubijaju na njihovim posjedima i ogradama jer i one imaju
pravo na život. - da se poštuje:
a. Zakon o otocima NN 116/18, 73/20, koji je na snazi od - 7. 2020. godine.
b. Zakon o lovstvu (NN 99/2018) dana 09.11.2018. - da se poštuje zaštićena nematerijalna kulturna baština UNESCO-a.
Zaključak:
Iz gore navedenih razloga na otoku Drveniku ne postoji lokalna volja ni sa
strane stanovništva niti sa strane mjesne samouprave kao ni uvjeti –
ekološki i krajobraza za ustanovljavanje lovišta, a time i za javni natječaj
davanja u zakup navedenog lovišta.
U očekivanju pozitivnog rješenja sukladno željama domicilnog stanovništva
srdačno Vas pozdravljamo.
S poštovanjem,
Predstavnici mještana:
dr. med. Lovorka Kostović
specijalist interne medicine i pneumologije
specijalist opće medicine
Master of Public Health (MPH)
Hrvoje Majić, dipl. ing. strojarstva
pukovnik i HRVI
Mario Meštrović, dipl. iur.
Ivan Skoko
zapovjednik broda
Drvenik Veliki, 30. kolovoza 2020. godine
Na znanje:
Splitsko-dalmatinska županija, N/R Blazenka Bobana, Zupan,
Domovinskog rata 2/V, 21000 Split, blazenko.boban@dalmacija.hr
Ured Gradonačelnika grada Trogira, Trg Ivana Pavla II I/II, 21220 Trogir
tajnica@trogir.hr ; frane.zizak@trogir.hr; ivan.mestrovic@trogir.hr
Ministarstvo poljoprivrede, Ulica grada Vukovara 78, 10000 Zagreb
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije,
Miramarska cesta 22, 10000 Zagreb
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja, Radnička cesta 80,
10000 Zagreb
Predsjedniku Hrvatskog sabora Gordanu Jandrokoviću, Trg sv. Marka
6, 10000 Zagreb