Trogirski portal - Dnevno svježe vijesti

INFO

Subota, 20 Listopad 2018 20:14

Održan međunarodni znanstveni skup „Osam stoljeća štovanja Gospe od Anđela i prvog franjevačkog samostana“

Napisao 
Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

Skup je zatvorila hrvatska zastupnica u Europskom parlamentu Marijana Petir.

U organizaciji župe Gospe od Anđela u Trogiru, Muzeja grada Trogira, Hrvatskog instituta za povijest iz Zagreba, Hrvatskoga mariološkog instituta u Zagrebu, Društva za zaštitu kulturnih dobara Trogira „Radovan“ i Ogranka Matice hrvatske u Trogiru, pod visokim pokroviteljstvom Predsjednice RH i financijske potpore Ministarstva znanosti i obrazovanja, Ministarstva kulture i Splitsko-dalmatinske županije u petak 19. listopada u hotelu sv. Križ na Čiovu završio je dvodnevni međunarodni znanstveni skup „Osam stoljeća štovanja Gospe od Anđela i prvog franjevačkog samostana“.

Popodnevnim, završnim djelom moderirao je don Stjepan Bodrožić, a prvo izlaganje imao je Ivan Armanda (Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb) „Kolumban iz Raba (oko 1210.1279.) – prvi trogirski biskup iz Franjevačkog reda“, koji je prikazao Kolumbanovu ulogu u povijesti trogirskih franjevaca, polazeći od povijesnih vrela i uvažavajući važeću literaturu, smješta njegovo biskupovanje u kontekst crkvenih i društvenih zbivanja njegova doba, te opovrgava tendenciozno pisanje Nade Klaić i njezinu netočnu tvrdnju da je bacio prokletstvo na Šibenik i Šibenčane.

Potom je, izlaganje fra Nikole Mate Roščića (Provincija franjevaca konventualaca, Vis) pod nazivom „Hrvatska Porcijunkula u Trogiru od početaka do sredine 16. stoljeća“, koji zbog bolesti nije mogao nazočiti skupu, pročitao don Stjepan Bodrožić. U predavanju je istaknuo da se crkva Marije Anđeoske povezuje s prolaskom sv. Franje Asiškoga kroz Dalmaciju, na putu iz Ankone u Svetu zemlju, gdje je sv. Franjo doživio brodolom. Dvije godine poslije, 1214. u Trogir su prispjeli Franjini sljedbenici za koje Desa Lukin podiže boravište i gradi crkvu na svom posjedu u blizini Trogira. Prvi spomen godine 1214. kao datuma prvog osnutka i podizanja boravišta Male Braće u Trogiru veže se uz molbu provincijala fra Rajmunda iz Viterba mletačkoj vladi iz 1420. godine, u kojoj se spominje 206 godina boravka Male braće u Trogiru, a drugi važan dokument je oporuka Dese Lukina iz 1234. u kojoj ostavlja sve svoje posjede crkvi i samostanu čiju je gradnju i financirao u blizini grada Trogira još za života sv. Franje. Crkvu je tada (prije 1226. godine) posvetio trogirski biskup Treguan. Nakon osnutka, crkva Marije Anđeoske i boravište trogirskih fratara doživljavaju brojne promjene, uglavnom tragične. Franjevci su sedam puta mijenjali mjesto stanovanja dok se nisu ustalili kod Sv. Lazara na Čiovu 1538. godine. Crkva Marije Anđeoske na mjestu prvog samostana tijekom vremena izrasla je u malo svetište, jer je uz njezin naslov vezano poznato višestoljetno (o)proštenje za blagdan Gospe od Anđela, 2. kolovoza. Stoga se ona naziva i „Hrvatska Porcijunkula“, na spomen crkve Gospe od Anđela u Asizu. Tragom dokumenata i arhivske građe samostana, koja se od njegovog dokinuća 1795. čuva u šibenskom samostanu Sv. Frane, u izlaganju se donose podaci o najranijoj povijesti samostana i crkve.

Stefano F. Cechin (Pontificia Academia Mariana Internationalis, Vatikan) u izlaganju „L’orgine mariana dell’Ordine francescano partorito a Santa Maria degli Angeli„ raspravljao je o marijanskim izvorima Franjevačkoga reda, uzimajući za polazište prve životopisce sv. Franje Asiškoga, objašnjava važnost Porcijunukle, mjesta na kojem je rođen Red sv. Franje i sv. Klare, istaknuvši da je marijansko iskustvo sv. Franje i njegovo antropološko poimanje čovjeka i žene u Isusu i Mariji u temeljima modela nasljedovanja koji predlaže svim ljudima. Takvo biblijsko antropološko poimanje je i u temeljima marijanskih dogmi Bezgrešnoga začeća i Uznesenja Marijina.

Don Ivan Bodrožić (Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu) u izlaganju „Ivan Pavao II. i čašćenje Gospe od Anđela“ kazao je da je taj papa nazvan i marijanskim papom jer je bio vrlo pobožan i odan nebeskoj Majci Mariji, te je i za misao vodilju svoga papinskog služenja izabrao Totus tuus. Napisao je više dokumenata posvećenih njezinu štovanju te je poticao cijelu Crkvu da se drži njezinih skuta. Što se tiče Papinih intervenata o Gospi od Anđela, on nije razvio sustavnu teologiju Gospe od Anđela, već je u više navrata, kad su to iziskivale okolnosti i prigode, isticao i ovaj Gospin naslov. Iz iščitavanja tekstova može se reći da je Ivan Pavao II. iskazivao čašćenje Gospi od Anđela. S jedne strane, kad je razmatrao o njezinoj nebeskoj slavi, ističe da je ona u slavi svetih i anđela, njezina slava u nebu nadvisuje i anđeosku slavu, jer je ona i Kraljica Anđela kojoj se i anđeli u nebu klanjaju. Isticao je važnost Gospe od Anđela za nas ljude, potičući da ju štujemo i nasljedujemo njezin anđeoski život na zemlji koji nam je najbolji uzor vjernosti Bogu i zauzetosti za braću.

Posljednje izlaganje bilo je „45. obljetnica župe Gospe od Anđela u Trogiru“ don Jure Strujića (Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu) koji je donio povijesni i pastoralni pregled života te župne zajednice, od osnutka do danas, ističući brigu župe o povijesnom lokalitetu Sv. Marte u Bijaćima, izgradnju nove crkve Sv. Marte u Planom i obnovu vjerskih objekata, osvrće se na rad svih župnika, župnog pastoralnog vijeća, župnih pjevačkih zborova, ministranata i laika. U župi djeluju karizmatske zajednice Obnove u Duhu i Fokolari. Ističe pobožne aktivnosti: žive jaslice tijekom posljednjih 7 godina, uprizorenje Muke Gospodnje posljednjih 13 godina te tradicionalni križni put grada Trogira Od Gospe do Gospe, kao bogata korizmena pobožnost posljednjih 14 godina, hodočašća, rad s mladima, župni pastoralni list te internetska i Facebook stranica. Uz izgradnju novoga pastoralnog centra, vrlo važnog za grad Trogir i župu Gospe od Anđela, kao i za širu okolicu, te za cijelu Crkvu Katoličku, donose sve važne detalje vezane uz projekt, lokaciju, gradnju i planove za budućnost, kao i pastoralno-katehetsko osmišljavanje rada s djecom i mladima kroz zaručničke tečajeve, radionice, predavanja, stvaranje župne knjižnice.

Uslijedila je rasprava, nakon koje je skup zatvoren, uz prigodnu riječ eurozastupnice Petir, koja je najprije pozdravila fra Miljenka Hontića, predsjednika Međunarodne papinske marijanske akademije, te sve izaslanike provincijale franjevačkog reda, te posebno domaćina don Stipanu Bodrožića, kojemu je posebno zahvalila na pozivu da sudjeluje na tom Međunarodnom znanstvenom simpoziju, kojim se obilježava 800. obljetnica gradnje prvoga franjevačkog samostana u Hrvatskoj i franjevačke prisutnosti kroz pobožnosti Gospi od Anđela. „Blagoslov je biti na ovom tlu po kojemu je kročio i sam sveti Franjo Asiški, osnivač Franjevačkog reda. Vaša župna crkva Gospe od Anđela sagrađena na temeljima tog prvog samostana čiju je izgradnju osobno potaknuo sam sveti Franjo, predstavlja uistinu baštinu neprocjenjive vrijednosti – i to ne samo one materijalne, nego prije svega duhovne…. I blaženi Alojzije je u rujnu 1934. godine, nakon imenovanja nadbiskupom koadjutorom zagrebačkim, pristupio franjevačkom trećem redu stavljajući na taj način i svoju novu službu – onu nadbiskupsku – pod vodstvo i zagovor sv. Franje. Možemo pretpostaviti da je kao takav održavao i pobožnost prema Gospi od Anđela. Nije li providonosno da se i blaženi Alojzije Stepinac čiju kanonizaciju željno iščekujemo odlučio slijediti put svetoga Franje? A kada pogledamo Stepinčev život, možemo vidjeti upravo tog svetog Franju – duh skromnosti i siromaštva koje je Stepinac smatrao „najbogatijom baštinom što ju je sv. Franjo ostavio svojoj braći“. Povijest naše Crkve ispunjena je velikanima vjere – znanima i neznanima, mučenicima svojeg vremena…“ Zaključivši svoje izlaganje riječima „Krist nas stalno zove. Na nama je samo da kažemo malo „da“ i odazovemo se tom pozivu. Trebaju nam živi svjedoci vjere, koji će, svatko u svom poslanju, u službi koja mu je povjerena,na svom radnom mjestu, u svojoj obitelji, u odnosu s ljudima, baš kao i sv. Franjo životom svjedočiti Evanđelje“, poručila je Petir, zatvarajući znanstveni skup.

U organizacijskom odboru Međunarodnoga znanstvenog skupa bili su dr. Dunja Babić, dr. Irena Benyovski Latin, doc. dr. don Ivan Bodrožić, don Stipan Bodrožić, dr. Fani Celio Cega, doc. dr. don Josip Dukić, Lujana Paraman, dip. arheolog i dr. Danka Radić.

Izvor: ika.hkm.hr

 

HomeTROGIRPotraga za 95-godišnjakom na području Seget Vranjice, vojska digla helikopter Top of Page
Izbor izgleda portala

Izaberite boju portala