Trogirski portal - Dnevno svježe vijesti

INFO

Četvrtak, 25 Rujan 2014 08:59

Najčešća trogirska prezimena i nadimci

Napisao/la 
Ocijeni sadržaj
(0 glasova)

Prezime je nadopuna imenu, to razlikuje jednu osobu od druge. Znate li da su prva hrvatska prezimena nastala u dalmatinskim gradovima ponajprije Zadru, Splitu, Trogiru i Kotoru u 12. st. U 'Hrvatskom prezimeniku' autori Petar Šimunović i Franjo Maletić, kao najčešće prezime u Hrvatskoj navode Horvat, s tim da su podaci formirani prema popisu stanovništva iz 2001. godine. U Hrvatskoj postoji oko 15 tisuća prezimena.

Istražili smo neka od najčešćih trogirskih prezimena:

VUKMAN
Vukmani su najčešće Hrvati, većim dijelom iz okolice Trogira. Razmjerno najviše Vukmana u proteklih sto godina rođeno je u Segetu Vranjici kraj Trogira, gdje se svaki drugi stanovnik prezivao Vukman. U Hrvatskoj danas živi oko devetsto Vukmana u više od dvjesto domaćinstava (712. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno petsto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio. Glavni migracijski pravci Vukmana u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Bosanskog Broda (BiH) u Jagodnjak te iz Hrvaca i Sinja u Split. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno petsto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

HRABAR
Hrabari su Hrvati, najvećim dijelom iz Trogira. Razmjerno najviše Hrabara u proteklih sto godina rođeno je u Trogiru, gdje se svaki šezdeseti stanovnik prezivao Hrabar. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Hrabara u više od devedeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

ROŽIĆ
Rožići su Hrvati, većim dijelom iz Trogira, a prema nekim izvorima iz općine Luka. Razmjerno najviše Rožića u proteklih sto godina rođeno je u Danima kraj Ogulina, gdje se svaki drugi stanovnik prezivao Rožić. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Rožića u više od šestopedeset domaćinstava (190. prezime prema brojnosti). Glavni migracijski pravci Rožića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Jastrebarskog u Zagreb, iz Bosiljeva u Nova Kapelau te iz Hrvaca u Kaštela. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

BILIĆ
Bilići su Hrvati, većim dijelom iz okolice Labina, a prema nekim izvorima iz Solina ili Livna, BiH. Razmjerno najviše Bilića u proteklih sto godina rođeno je u Režancima kraj Labina, gdje se svaki drugi stanovnik prezivao Bilić. U Hrvatskoj danas živi oko pet tisuća Bilića u više od tisućuosamsto domaćinstava (42. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tri tisuće, pa se njihov broj do danas udvostručio. Glavni migracijski pravci Bilića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Lovreća i Livna (BiH) u Zagreb te iz Svetvinčenta u Pulu.

BARADA
Barade su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Trogira (Seget Gornji). Razmjerno najviše Barada u proteklih sto godina rođeno je u Segetu Gornjem, gdje se svaki deseti stanovnik prezivao Barada. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Baradi u više od šezdeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

UGRINA
Ugrine su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Trogira. Razmjerno najviše Ugrina u proteklih sto godina rođeno je u Rastovcu kraj Trogira, gdje se gotovo svaki stanovnik prezivao Ugrina. U Hrvatskoj danas živi oko petsto Ugrina u oko stodvadeset domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tristo, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio. Glavni migracijski pravci Ugrina u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Marine u Split, iz Marine u Solin te iz Marine u Zagvozd.

ŠIMIĆ
Šimići su gotovo u potpunosti Hrvati, dobrim dijelom iz Hercegovine, a prema nekim izvorima iz Italije. Šimići su vrlo rijetko i Srbi (okolica Slatine). Razmjerno najviše Šimića u proteklih sto godina rođeno je u hercegovačkoj općini Grude, gdje se svaki trideseti stanovnik prezivao Šimić. U Hrvatskoj danas živi oko sedam tisuća Šimića u više od dvije tisuće domaćinstava (30. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tri tisuće, pa se njihov broj do danas udvostručio. Glavni migracijski pravci Šimića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Gruda (BiH), iz Brčkog (BiH) te iz Tomislavgrada (BiH) u Zagreb.

BUBLE
Prezime Buble nose Hrvati, najvećim dijelom iz Trogira. U prošlih sto godina rođeno ih je razmjerno najviše u Trogiru. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Bublea u oko sedamdeset domaćinstava. Podjednako ih je bilo i sredinom prošlog stoljeća.

ZULIM
Zulimi su Hrvati, najvećim dijelom iz okolice Trogira. Razmjerno najviše Zulima u proteklih sto godina rođeno je u Segetu Gornjem kraj Trogira, gdje se svaki dvadeseti stanovnik prezivao Zulim. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Zulima u više od tridesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno devedeset, pa se njihov broj do danas gotovo udvostručio.

PAVKOVIĆ
Pavkovići su u najvećem broju Hrvati, dobrim dijelom iz Hercegovine, a u manjem broju su i Srbi (iz okolice Duge Rese). Razmjerno najviše Pavkovića u proteklih sto godina rođeno je u hercegovačkim općinama Posušje i Široki Brijeg, u kojima se svaki stoti stanovnik prezivao Pavković. U Hrvatskoj danas živi oko dvije tisuće Pavkovića u oko šestopedeset domaćinstava (231. prezime prema brojnosti). Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno tisuću, pa se njihov broj do danas povećao za oko pedeset posto. Glavni migracijski pravci Pavkovića u prošlom stoljeću zabilježeni su iz Širokog Brijega (BiH), iz Posušja (BiH) te iz Bugojna(BiH) u Zagreb.

BULIČIĆ
Buličići su Hrvati, najvećim dijelom iz Trogira. Razmjerno najviše Buličića u proteklih sto godina rođeno je u Trogiru, gdje se svaki osamdeseti stanovnik prezivao Buličić. U Hrvatskoj danas živi oko dvjesto Buličića u više od četrdesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno sto, pa se njihov broj do danas povećao za jednu petinu.

ŠPIKA
Špike su uglavnom Hrvati, najvećim dijelom iz Trogira, a vrlo su rijetko i Srbi. Razmjerno najviše Špika u proteklih sto godina rođeno je u Segetu Donjem kraj Trogira, gdje se svaki osmi stanovnik prezivao Špika. U Hrvatskoj danas živi oko tristo Špika u više od šezdesetpet domaćinstava. Sredinom prošlog stoljeća bilo ih je približno dvjesto, pa se njihov broj do danas povećao za jednu trećinu.

Trogirski nadimci

Bilježenje nadimka uz osobno ime staro je koliko i sačuvani arhivski izvori. Prije pojave prvih prezimena zabilježenih u matičnim knjigama rođenih u 16. stoljecu, nadimci označuju obilježje roda, pojedine obitelji ili osobe. U Trogiru se već u ispravama iz 13. stoljeća uz osobno i očevo ili majčino ime spominje katkad i osobni nadimak, vjerojatno radi pobližeg označavanja osobe. Znači pisani izvori spominju nadimke u Trogiru već od 13. stoljeća.

Zabilježeni nadimci bilo osobni ili obiteljski imaju svoje kulturno-povijesno značenje u sredini u kojoj su nastali, jer otkrivaju jedan dio života ljudske zajednice. Nadimci imaju odredeno značenje u proučavanju jezične baštine, a današnji nadimci, koji se više ne upisuju u matične knjige jer, uz mnoge druge podatke, više nisu potrebni i prenose se samo usmenom predajom, jednako su tako vrijedni i trebalo bi ih zabilježiti za neka
buduća istraživanja trogirskoga cakavskog izričaja.

Nadimak je kratak, smiješan, pogrdan, zamjenski ili nekakav drugi oblik imena, pročitajte trogirske nadimke:

Buble - Brzgalo, Kecalo, Bogić, Galan, Grdan, Pečenko, Rošo, Kikica, Škoko, Matušin, Konte, Konsulo.
Guina - Beata, Dragilo, Gobo, Plucalo, Frzelin, Pišketin, Pišaća, Ćoza, Pinči, Ferberber, Pimpe, Pištolica.
Rožić - Poluš, Pivac, Minjer, Ženskica, Ukić, Cividin, Kurceta, Kariolac, Kikera, Kažimir, Rico, Elektro, Prpalo, Lukin, Serluka.
Buličić - Serlini, Đentili, Jamar, Mede, Mantenjin, Bekin, Krpa, Kogo.
Hrabar - Brzgalo, Longo,Konstantin, Krilo, Dojaška, Pupi, Gluvi, Ćimaki.
Stipčić - Ligavera, Pupa, Brmut, Butor, Šanto, Feca.
Bilić - Kravarić, Dura, Panto, Ruše, Šundro, Karlo, Zunio, Bako, Pikli.
Katalinić - Bataflan, Rarog, Kamilja, Konšija, Pićok, Sokol.
Slade - Prcak, Pušinato.
Coce – Cikvantin.
Kružić – Bagalo.
Biluš – Šamala.
Šantić - Šura, Mičelin.
Pomenić - Muslija, Bašćan.
Žižak – Maleška.
Frana - Muntanjaro, Totolo.
Klarić - Ćipota, Jurica.
Ćorić – Mravak.
Gruić - Birba, Makala.
Russo - Peši.
Miše - Rebar, Amerikanac.
Vuletić – Durda.
Belava – Pluta.
Belas – Bego.
Biočić - Paneta, Stude.
Moretti - Krišto.
Svilan - Beg, Abesinac.
Maravić – Pavela.
Ivačić – Gazo.
Radačić - Bejamin.
Novak - Bunde.
Zelalija – Puntar.

Naravno ovo nisu svi trogirski nadimci, ako ih znate ili ih ponosno nosite, bilo bi nam drago da nam se javite...

Poslijednja izmjena dana Četvrtak, 25 Rujan 2014 09:21

6 komentari

  • Link komentara GeorgePesely Ponedjeljak, 02 Travanj 2018 20:55 Poslo/la GeorgePesely

    Dunja Babic's dissertation (2015), Trogirsko predgradje na Ciovu u kontekstu izgradnje otoka do XIX. stoljeca, page 236, has lists of surnames in Ciovo with origins where this is known--many Trogir families are also found in Ciovo (Bua). This is available gratis online. The families are listed by occupation--fisher, shipbuilder, craftsman, landworker, etc.

    George Pesely

  • Link komentara antonio pilendra marmont Četvrtak, 21 Prosinac 2017 23:58 Poslo/la antonio pilendra marmont

    Antica Dada rodila sina Antonio Pilendra Marmon koji se rodio 1928.trogir. U rodnoj su vezi kanije bili Hrabar i Pomenic

  • Link komentara Mitchell Ponedjeljak, 06 Studeni 2017 16:32 Poslo/la Mitchell

    For those researching surnames in Trogir, please don't be confused by the word nickname. When you see the word nickname used it is their translation for the word ALIAS. Many surnames were written in the church registries with alias surnames. The alias surnames identified who the person worked for or lived with. There were many other reasons as well such as economical status that played into the popularity of a ALIAS surname being used.

    Mirjana did not post any citations on what books or sources or websites were being used for her article. I am assuming she is just reciting what was published by Simunovich in his books. I would like to see the sources she used for the surnames Ivacich and Gruich.

    The surname Grga is found all the way back in the 16th century church registries. Very old surname.

    If anyone is doing research on Trogir surnames please get in touch with me.

  • Link komentara Mitchell Ponedjeljak, 06 Studeni 2017 16:30 Poslo/la Mitchell

    For those researching surnames in Trogir, please don't be confused by the word nickname. When you see the word nickname used it is their translation for the word ALIAS. Many surnames were written in the church registries with alias surnames. The alias surnames identified who the person worked for or lived with. There were many other reasons as well such as economical status that played into the popularity of a ALIAS surname being used.

    Mirjana did not post any citations on what books or sources or websites were being used for her article. I am assuming she is just reciting what was published by Simunovich in his books. I would like to see the sources she used for the surnames Ivacich and Gruich.

    The surname Grga is found all the way back in the 16th century church registries. Very old surname.

    If anyone is doing research on Trogir surnames please get in touch with me.

  • Link komentara Ivan Četvrtak, 31 Kolovoz 2017 20:10 Poslo/la Ivan

    Je li Vam poznato prezime Rabrona? Da to nije talijanizirani oblik nekog prezimena npr. Hrabar mi pada na pamet?
    Hvala!

  • Link komentara Mirjana Maričić Nedjelja, 25 Rujan 2016 14:39 Poslo/la Mirjana Maričić

    Poštovani,
    možete li mi nešto reći o porijeklu prezimena Grga? Naime, moj pok.otac rođen je u Grgićima - Seget Donji, te me jako zanima njihovo porijeklo.

    Lijep pozdrav
    Mirjana Maričić

Napiši komentar

Molim upišite sva obavezna polja označena zvjezdicom (*).
Dozvoljena je uporaba HTML koda


Anti-spam: complete the taskJoomla CAPTCHA
HomeTROGIRPolicija uhvatila džeparoše i prijavila Finca za lažnu prijavu napada Top of Page
Izbor izgleda portala

Izaberite boju portala